Rok za konačne rezultate parlamentarnih izbora, održanih 11. juna, istekao je u ponedjeljak u ponoć, ali se, kako je saopšteno iz DIK-a, nijesu stekli zakonski uslovi za njihovo proglašenje.

Razlog je veliki broj prigovora i žalbi na izborni proces, koji se vode pred Državnom izbornom komisijom i Ustavnim sudom.

Od 11. juna DIK je primio 24 prigovora, po kojima je ovaj organ postupao u zakonskom roku od 24 sata. Najviše prigovora su podnijeli Socijaldemokratska partija (SDP) i koalicija „Pravda za sve“ na rad opštinskih izbornih komisija, a DIK je odbio deset. Ustavni sud se do danas izjasnio samo o jednom prigovoru u ovom izbornom procesu.

INSTRUKCIONI ROK

Krajnji termin za utvrđivanje rezultata izbora zavisi od više faktora, odnosno kada će podnosioci dostaviti prigovore DIK-u i koja će biti dinamika odlučivanja Ustavnog suda.

Pravnik Miloš Vukčević kazao je za Pobjedu da konačne rezultate izbora ne možemo imati dok se ne donesu odluke po podnijetim prigovorima i žalbama.

– Tako je bilo i ranije. Rok od 15 dana koji ima DIK nije prekluzivni, nego instrukcioni što znači da se svakako konačni rezultati ne mogu saopštiti dok DIK ne odluči po prigovorima, odnosno Ustavni sud po podnijetim ustavnim žalbama. Treba uzeti u obzir i da na odluke DIK-a po prigovorima koje treba da uslijede mogu da se ulože nove žalbe Ustavnom sudu što će dodatno prolongirati proglašenje konačnih rezultata vanrednih parlamentarnih izbora – objasnio je Vukčević.

Na razloge kašnjenja, kako su rekli u DIK-u, u određenoj mjeri je uticalo to što su podnosioci prigovora izbornim komisijama, odnosno žalbi Ustavnom sudu, koristili posljednji rok za tu namjeru. U pravnom timu CEMI-ja ukazuju na još jednu pojavu koja predstavlja kočnicu u ovoj proceduri.

ODUGOVLAČENJE

– Podnošenje prigovora je legitimno pravo svih učesnika izbornog procesa i kao takvo ne može uticati na legitimitet izbornih rezultata. Međutim, iako je uobičajena komunikacija sa organima izborne administracije elektronska, uočavamo da pojedini podnosioci insistiraju na dostavljanju prigovora putem pošte, što značajno usporava proceduru odlučivanja, a jasno je i da ovakva situacija koči početak zvaničnih pregovora – kazali su za naš list iz Pravnog odjeljenja CEMI-ja.

Napominju da bi brzo i efikasno odlučivanje po prigovorima trebalo da bude u interesu podnosilaca jer se na taj način štite njihova prava, a u nekim slučajevima to, kako kažu, može biti i sticanje parlamentarnog statusa.

– U tom smislu, ovakav pristup ukazuje na namjeru odugovlačenja procesa i korišćenje prigovora kao sredstva za prolongiranje proglašenja konačnih rezultata. Iako se ovakvo postupanje ne odražava na legitimitet izbornih rezultata, može imati uticaja na percepciju javnosti u vezi sa tim da li je izborni proces sproveden na fer i pošten način – poručuju u Pravnom odjeljenju CEMI-ja.

PROCEDURA

Državna izborna komisija, od trenutka podnošenja prigovora na izborni proces, ima 24 sata da donese odluku po tom zahtjevu. Podnosioci prigovora imaju rok od 48 sati da dostave žalbu Ustavnom sudu na odluku tog organa. Isto toliko vremena stoji na raspolaganju Ustavnom sudu da odluči po žalbi, ali nakon što prikupi potrebnu dokumentaciju od DIK-a.

Vremenski okvir u kom Sud traži izjašnjenja DIK-a nije ograničen, pa i to može uticati na odugovlačenje procedure.

Kada Ustavni sud donese odluku na sve žalbe na izborni proces, DIK može da proglasi konačne rezultate.

Popović-Kalezić: Prioritet poštovanje rokova za odlučivanje

Izvršna direktorka Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović-Kalezić ocijenila je za Pobjedu da je u domenu kršenja zakona ili zloupotrebe prava sve što bi dovelo u pitanje konačnost izbornog procesa.

– Ovdje treba uzeti u obzir da su rokovi za odlučivanje po prigovorima prekluzivni, strogo određeni i da je njihovo poštovanje prioritet. Oni su kao takvi predviđeni da bi osigurali izvjesnost i konačnost izbornog procesa što je javni interes prvog reda – kazala je Popović-Kalezić.

Izvor: Pobjeda