Ustavni sud Crne Gore jednoglasno je, u utorak 27. juna, ukinuo izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, izglasanog prošlog decembra tijesnom većinom u parlamentu, kojima je dio predsjedničkih ovlašćenja u izboru mandatara Vlade bio - prenešen na Skupštinu.

Za odluku o ukidanju kontroverznih izmjena Zakona o predsjedniku glasalo je svih šest sudija Ustavnog suda, čime su usvojene inicijative za ocjenu ustavnosti tog dokumenta koje su ranije podnijeli savjetnik doskorašnjeg predsjednika Mila Đukanovića za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić i NVO Centar za demokratsku tranziciju.

Cilj izmjena usvojenih 22. decembra prošle godine je bio stvaranje uslova da Skupština preuzme ustavnu nadležnost predsjednika države i predloži mandatara u slučaju da to ne učini predsjednik, što se desilo kada je parlamentarna većina, nakon isteka ustavnog roka, predložila Miodraga Lekića.

Svojevremeno su za usvajanje kontroverznih izmjena glasali poslanici partija avgustovske većine, uprkos jasnim preporukama Venecijanske komisije da izmjene Zakona ne treba usvojiti zbog njihove neusklađenosti sa Ustavom.

ODGOVORNOST

Nakon odluke Ustavnog suda, poslanik Demokrata Boris Bogdanović je ocijenio da bi ,,svaki ozbiljan političar trebalo da osjeti odgovornost za podignutu ruku za izmjene Zakona“. Međutim, Vuksanović Stanković ističe da je parlamentarnoj većini tada bilo sve jasno i napominje da su su opozicione stranke kroz raspravu u parlamentu jasno ukazivale da se odredbama zakona nikako ne može se derogirati norma Ustava Crne Gore.

Tvrdi da je to bio dio pripremljenog plana.

-Bilo je potrebno urušiti Ustav kako bi se pravni sistem bacio na koljena i kako bi kroz urušavanje Ustava, urušila se i insitucija predsjednika države – rekla je Vuksanović-Stanković za naš list.

Donedavna poslanica Ure Božena Jelušić je, ko mentarišući stavove Bogdanovića, kazala u razgovoru za Pobjedu da osjeća odgovornost, ali ne samo za glasanje izmjena Zakona o predsjedniku, već za sve što se desilo u prethodne tri godine.

- Neposredno nakon izglasavanja ovog zakona postojala je jedna moja izjava u kojoj sam izrazila rezervu da li je to u skladu sa Ustavom. Da li osjećam odgovornost? Da, osjećam odgovornost za sve ove tri godine. Nakon neizglasavanja ordinarno dobrih prijedloga i za Tužilački i za Sudski savjet, i za sudije ustavnog suda i slično. To je bila naznaka, pokazivanje gdje ćemo mi sami sebe dovesti – rekla je Jelušić za Pobjedu.

Jelušić tvrdi da ovakvi postupci poslanika treba da posluže za nauk i Skupštini, ali i svim drugim institucijama.

- Kada sve grane vlasti u svojim domenima prestaju da budu ono što su izvorno zamišljenje, i kada imate medije koji presuđuju, ali i duboku polarizaciju koja premješta sve stvari iz zone zakonskog, ustavnog, normalnog, željenog, građanskog u zonu polarizacije - onda to nije samo pitanje Skupštine, nego društvene kohzije. I kada je društvena kohezija izgubljena do te mjere, kao što je kod nas, onda se dešavaju ovakve stvari – ističe Jelušić.

GREŠKA ILI NAMJERA

Draginja Vuksanović Stanković - koja je u vrijeme obavljanja poslaničke funkcije otvoreno kritikovala izmjene Zakona – smatra da glasanje za ovaj akt nije bio propust, kako je to ustvrdio poslanik Bogdanović.

-Radi se o namjernoj grešci, sa ciljem da se uruši ustavni sistem Crne Gore. Svjedoci smo da se od 30. avgusta 2020. godine, od promjene tridesetogodišnje vlasti DPS-a, konstantno radi na urušavanju Crne Gore. Sve to vodi do urušavanja društva kao cjeline, sa ciljem da se Crna Gora bruka pred međunarodnom zajednicom. Usvajanje onakvog zakona, kao i brojnih zakona za čije usvajanje posljedice snose građani su, u stvari, imali za cilj da se obruka Crna Gora – ocjenjuje Vuksanović-Stanković.

Podsjeća da su poslanici zaštićeni imunitetom, te da za izrečene stavove i glasanje u parlamentu ne mogu krivično da odgovaraju. Zato predlaže da se oni koji su glasali za izmjene Zakona, kazne novčano ili zabranom kandidovanja za poslanika. Dodaje da je zadatak poslanika da rade u interesu građana, poštujući ustave i zakone.

- Svako suprotno postupanje je zloupotreba pozicije na kojoj se poslanik nalazi. Ne možemo samo zato što imamo imunitet donositi zakone koji su suprotni Ustavu – zaključila je Vuksanović-Stanković.