Partneri u Briselu porocjenju da bi Crna Gora mogla da zatvori čak 10 poglavlja, ako nosioci reformi u njima ne posustanu i nastave da ih drže usklađena sa promjenljivom pravnom tekovinom Unije, kazao je šef Misije Crne Gore pri EU, ambasador Petar Marković.

»Ako se do kraja godine odblokira proces, sve službenice i službenici koji su na ovaj ili onaj način zaslužni za ovaj vrijedan posao dobiće davno zasluženu satisfakciju. Ona neće izostati ni za građane koji u ogromnoj većini očekuju krupne korake ka članstvu jer bi se zatvaranjem velikog broja poglavlja zadao ritam koji u svega nekoliko godina vodi do zaključenja cjelokupnih pregovora o članstvu«, rekao je Marković za časopis Eurokaz koji izdaje Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore.

On je kazao da su od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela, visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja, predsjednice Evropskog parlamenta Roberte Metsole, kao i komesara za proširenje i susjedstvo Olivera Varheljija, dobili garancije da u međusobnim odnosima važiti princip „više za više“ – ako Crna Gora u narednih nekoliko mjeseci ispuni privremena mjerila iz oblasti vladavine prava.

»Ako to učini brzo, efikasno, i uz jasnu demonstraciju da je njena politička elita spremna da zrelo postavi prioritete i postigne neophodne kompromise bez obzira na izborna iskušenja političke borbe i koaliranja, možemo očekivati da će se to jasno konstatovati u godišnjem izvještaju EK, te da ćemo ubrzo zatim moći ponovo privremeno zatvarati preostala poglavlja«, smatra Marković. Poručuje da je pred Crnom Gorom, drugi put u posljednjih godinu, a možda i posljednji, prilika da dramatično odskoči u odnosu na region kada je u pitanju ritam njenog koračanja ka EU.

»Ako dovršetkom domaćeg zadatka u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, prvenstveno imenovanjima nosilaca pravosudnih funkcija u Skupštini, zaslužimo Međuvladinu konferenciju na kraju godine, Crna Gora će povratiti puno pravo da donosioce odluka u glavnim gradovima Unije podsjeti na princip regate i zahtijeva da se u njihovim razmatranjima o proširenju težište premjesti sa začelja kolone na njeno čelo«.

Drugim riječima, kako je kazao, umjesto prvenstvenog bavljenja potencijalnim i tek nazvanim kandidatima, punu pažnju bi tražila predvodnica pregovora nestrpljiva da započne razgovore o pomalo zaboravljenom 34. poglavlju: koliko parče kolača može Crna Gora da očekuje iz EU budžeta kao prva naredna članica EU.

Marković podsjeća da brojni resori već bar pet godina rade u sjenci nedostatnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

»Najprije su pomaci u drugim poglavljima manje sijali, da bi, nakon stupanja na snagu tzv. nove metodologije i kodifikovanjem klauzule balansa u njoj, pretakanje napretka u njima u zatvaranje bilo sasvim onemogućeno«. Podsjetio je da je jun obilježila je prva zvanična međunarodna posjeta novoizabranog predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića Briselu.

»Razgovori sa zvaničnicima EU i NATO, predstavnicima medija i civilnog društva, ali i mnogobrojni susreti sa liderima država članica u toku naslanjajuće posjete drugom Samitu Evropske političke zajednice u Moldaviji, poslužili su da, nakon višemjesečnog zatišja u odnosima na najvišem nivou, iz Crne Gore bude poslata jasna poruka o novom elanu i legitimitetu za nastavak i ubrzanje rada na dovršetku reformi u oblasti vladavine prava kojima će se omogućiti da se sa našeg evropskog puta konačno podigne rampa koja je godinama sprječavala privremeno zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja«.

Marković navodi da su okolnosti koje su na domaćem planu onemogućavale da se to desi ranije poznate – stepen političke polarizacije u crnogorskom predstavničkom domu i nemogućnost iznalaženja kvalifikovanih većina u uslovima percepcije političkih aktera da je svaki ustupak znak slabosti odlagali su politički dijalog o imenovanjima u pravosuđu.

»Kao u Igri prijestola, politička nadmudrivanja na Balkanu su suviše često igre nultog zbira, u kojima vazda neko gubi ako drugi dobija, i one bi se, možda, nastavile u nedogled da zima nije došla skupa sa upozorenjima z EU i država članica da bi izostanak dogovora u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda definitivno zaustavio naše kretanje ka Uniji. Iz perspektive zrelog proljeća u kojem se sada nalazimo, ova zima nezadovoljstva djeluje sasvim daleko, pomalo i nadrealno«.

U međuvremenu je, kako je dodao, politički sistem primjerom predsjedničkih izbora nastavio proces demokratske konsolidacije i sazrijevanja što uz parlamentrane izbore čini da danas iz Brisela Crna Gora, umjesto »pretjerano nazvane 'rak rane Evrope', mnogo više liči na melem za region opterećen protestima, bilateralnim sporovima, i susjedima koji još uvijek nisu bezrezervno stali u zaštitu Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU.