Ipak, ovi aerodromi povećali su takse avio-prevoznicima, nakon čega su niskobudžetne kompanije Ryanair i Wizzair najavile ukidanje nekoliko linija koje su Crnu Goru povezivale sa evropskim destinacijama.

Najava niskobudžetnih kompanija da će ukinuti letove nije dobra i trebalo je staviti u omjer kvaliteta pruženih usluga sa visinom takse, kaže dekanka Fakulteta za turizam Univerziteta Mediteran Silvana Đurašević za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nije obnovljena ni trajektna linija između Crne Gore i Italije, Bar-Bari i Bar-Ankona, iako je bila najvljena za kraj juna.

Turistička sezona u Crnoj Gori je u punom jeku.

“Mnogima u Crnoj Gori se zatvara prozor u svijet“

“Barselonu sam prvi put posjetila u aprilu prošle godine, zahvaljujući cijeni povratne karte od 30 eura. Vijest da će ova destinacija, makar po tako niskoj cijeni, biti ukinuta me je rastužila jer sam u decembru planirala “reprizu” i zimski obilazak.”

Jovana, sagovornica RSE, ovako je reagovala na informaciju da će niskobudžetne kompanije, irski Ryanair i mađarski WizzAir, od novembra ukinuti veze sa više značajnih evropskih metropola.

Konkretno, Ryanair je najavio ukidanje letova ka Barseloni, Zagrebu i Mančesteru, a WizzAir ka Beču i Rimu. Letove ka Milanu smanjuje sa dosadašnja tri na dva sedmično.

Linija sa Barselonom, uspostavljena 2019, tek prošle godine je donijela značajniji broj turista iz Španije.

U odgovorima na pitanja RSE kao razlog ukidanja letova, irska avio-kompanija navela je povećanje taksi aerodromskih usluga. Mađarski avio-prevoznik nije obrazložio odluku.

Đurašević smatra da država treba da brine o kvalitetu života građana koji, kako kaže, u 21. vijeku plaćaju najskuplje avionske karte.

“Glavni prozor u svijet tek sada će nam biti Tirana i Dubrovnik, jer imaju znatno veći broj ruta, po znatno nižim cijenama. Godinama već putovanja na dalje destinacije, vezujemo za Beograd”.

Aerodrom Nikola Tesla u Beogradu danas 5. jula ima 111 odlazećih i 106 dolazećih letova. Tirana ima 120 odlaznih i isto toliko dolaznih letova.

S druge strane Crna Gora, u špicu sezone, ima 25 dolazećih i isto toliko odlazećih letova s podgoričkog, i isto toliko s tivatskog aerodroma.

Osim na turističke, ova odluka će nekima uticati i na privatne planove.

“Ukidanje leta Podgorica – Zagreb dolazi u trenutku kad planiram da se zbog posla preselim u Zagreb. To bi mi bio najjednostavniji, najkraći i najjeftiniji način da odem tamo, da me posjete prijatelji i porodica”, priča za RSE Zorica, jedna od sagovornica i putnica.

“Nevezano za moj slučaj i Zagreb, ovim se definitivno mnogima zatvara prozor u svijet”, navodi ona.

Šta kažu u aerodromima i Vladi?

U Vladi tvrde da je pojava otkazivanja letova ovih kompanija uobičajena, ‘i to se često dešava na aerodromima u regionu i šire’.

“Te kompanije optimizuju svoje poslovanje i traže maksimalan profit u datom trenutku i ne funkcionišu na principu emocija”, rekao je ministar turizma Goran Đurović.

Ni za aerodrome Crne Gore odluka kompanija Ryanair i WizzAir nije iznenađujuća jer, kako navode, jedna od karakteristika niskobudžetnih avio-prevoznika je relativno često mijenjanje broja frekvencija, ruta i baza sa kojih lete.

U Ministarstvu kapitalnih investicija za RSE kažu da ovu situaciju vide kao šansu za crnogorsku avio kompaniju.

Taksa, zbog koje će irska avio-kompanija obustaviti letove, povećana je nakon devet godina sa 1.75 na 3.25 eura po odlazećem putniku.

Kako su za RSE kazali iz aerodroma takse su i dalje najniže u regionu gdje se kreću od četiri do 6.65 eura.

“Upoređivanje visine takse sa taksama u okruženju je još jedan nonsens, jer se ne radi o istom kvalitetu opreme koju aerodromi koriste, samim tim i kvalitetu usluga, cijeni radne snage i mnogo drugog još”, kaže Đurašević.

Ryanair u odgovorima za RSE navodi da povećanje taksi čini podgorički aerodrom nekonkuretnim u odnosu na ostale evropske, “koji smanjuju takse kako bi stimulisali oporavak i rast avio-saobraćaja”.

“Ovo će imati štetan uticaj na povezanost, turizam i ekonomiju Crne Gore”.

Uprkos gotovo duplom povećanju iznosa aerodromskih taksi, prvog dana jula, u špicu turističke sezone, mokri putnici na aerodromu u Tivtu su zbog poplave u zgradi, prouzrokovane obilnom kišom, obilazili kofe pune vode, izbjegavali mokre podove, kako bi obavili pasošku kontrolu i ukrcali se na let.

“Krovovi terminalnih zgrada na aerodromima u Podgorici i Tivtu prokišnjavaju u kontinuitetu od 2006. godine. U Podgorici je sanacija u toku, dok se za Tivat očekuje potpisivanje ugovora sa izvođačem”.

U isto vrijeme na podgričkom aerodromu 1. jula kolaps, gužva, usljed neorganizacije osoblja.

“Dođite u Crnu Goru dragi turisti, da vidite šta je pakao”, poručio je građanski aktivista Aleksandar Dragićević u Facebook objavi.

Iz aerodroma su naveli da su gužve rezultat infrastrukturnih ograničenja.

“Uz žaljenje zbog niskog kvaliteta usluge uslovljenog pomenutim ograničenjima, činjenica da su svi letovi otpremljeni na vrijeme i pored trostruko probijenog kapaciteta terminalne zgrade ne ide u prilog tvrdnjama o neorganizovanosti”.

Aerodromi Crne Gore su u državnom vlasnišvu i godinama je dilema da li ih treba dati pod koncesiju.

Osim u vazduhu, “zakočilo“ i na vodi

Ove sezone, prvi put nakon 59 godina, Crna Gora nije pomorskom linijom povezana sa Italijom. Do 2016. saobraćao je “Sveti Stefan” Barske plovidbe, a nakon toga, do ove godine, zakupljeni brod hrvatske Jadrolinije.

Kako bi obnovila ovu liniju Barska plovidba najavila je kupovinu putničkog broda “Francesca” starog 44 godine, za šest miliona eura koji, kako poznavaoci kažu, troši 30 tona nafte na dan.

“Vrlo su vjerovatne informacije da je održavanje izuzetno skupo i da se rezervni djelovi, eventualno, mogu još samo naći na grobljima brodova u Kini i Indiji”, ocijenio je odbornik barskog parlamenta Ćazim Alković, problematizujući najavljenu trgovinu.

“Sreća pa je Titanik potonuo, inače bi i njega kupili”, jedan je od šaljivih komentara na društvenim mrežama tim povodom.

Dekanka Fakulteta za turizam Univerziteta Mediteran Silvana Đurašević kaže da je pražavajuće to što nema linije Bar-Bari.

“Italijani vole sami da kreiraju putovanja i često koriste komfor sopstvenog automobila da obilaze više mjesta, pa je ova trajektna linija upravo bila odgovarajuća veza sa Crnom Gorom, Hrvatskom i državama regiona”.

Brodska linija sa Italijom počela je da radi 1965. godine i od tada je, osim za vrijeme sankcija, redovno funkcionisala.

Radio Slobodna Evropa