Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg objavio je 10. jula da je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan pristao da pošalje protokol o pristupanju Švedske NATO-u turskom parlamentu "što je prije moguće", čime je prekinut višemjesečni zastoj u nastojanjima te skandinavske zemlje da se pridruži vojnom savezu.

Turska se usprotivila članstvu Švedske zbog zabrinutosti oko vladinih napora u borbi protiv islamofobije, kao i zbog poziva Stokholmu da se obračuna s djelovanjem kurdskih grupa u zemlji.

Promjena stava Turske o članstvu Švedske je udarac Putinu koji se protivio širenju NATO-a, ističe "Njuzvik" podsjećajući da je Putin ranije rekao da je širenje saveza prema istoku bio ključni razlog zašto je njegova zemlja izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. 

Erdogan je nastojao da se postavi kao ključni posrednik između Rusije i Zapada ali je, naglašava američki časopis, hodao tankom linijom između protivljenja ruskoj invaziji na Ukrajinu i održavanja bliskih veza s Putinom.

U izjavi za "Njuzvik", gostujući saradnik Centra za strateške i međunarodne studije Programa za Evropu, Rusiju i Euroaziju Matju Droi je rekao da će članstvo Švedske biti "veliki strateški i politički neuspjeh za Rusiju" i rezultat "Ruske agresije na Ukrajinu".

Dodaje da je "to je težak udarac za Vladimira Putina jer je očigledno, umjesto da podijeli alijansu, zbližio savez".

Iako se u odnosima Švedske sa zemljama NATO-a neće mnogo toga promijeniti budući da je skandinavska zemlja dugo bila najbliži partner saveza, njeno članstvo će, smatra Droi, značiti da će pristup NATO-a Baltičkom moru otežati Rusiji manevrisanje u toj regiji.

Radio Slobodna Evropa