Ona se nalazi se u Vašingtonu gdje se sastala sa pomoćnikom državnog sekretara za energetske resurse Džefrijem Pajatom sa kojim je razgovarala o energetskim temama, energetskim potencijalom Crne Gore ali i o regionalnoj saradnji.

“Predstavila sam ono što je trenutna energetska politika, i strategija kada je u pitanju Crna Gora, ona se dominantno odnosi na našu odluku da sve više ulažemo u razvoj obnovljivih izvora energije i naravno da idemo ka dekarbonizaciji, što je između ostalog i naša obaveza kao države kandidata za članstvo u EU i svih dokumenata koje smo potpisali i ratifikovali u tom procesu”, navela je Novaković Đurović za Glas Amerike.

Novinare je zanimalo da li je bilo riječi o nekim konkretnim elektranama?

“Nije bilo riječi o nekim konkretnim elektranama, najviše je bilo riječi o regionalnom poduhvatu, a to je Jadransko-jonski gasovod, koji je sa razlogom vrlo aktuelna tema i vrlo važan i kompleksan projekat, za cijeli region. Sjedinjene Američke Države smatraju vrlo važnim izgradnju gasovoda koji će između ostalog osnažiti energetski potencijal ovog regiona, ali imati i pozitivan uticaj na životnu sredinu. Dakle, postoje mogućnosti da u tom smislu bude nekog strateškog povezivanja, i to vjerujem za region predstavlja jedan od najvećih projekata u perspektivi, kada je u pitanju naravno energetski sektor“, kazala je Novaković Đurović.

Upitana je da li to znači da neće biti ništa o elektrani u Baru ili hidroelektrani na Komarnici?

Novaković Đurović je kazala da toga nije bilo tokom sastanka, te da pretpostavlja da će biti sjutra (na konferenciji o Zapadnom Balkanu), jer kako naglašava, hidropotencijal je veoma važan segment našeg energetskog potencijala.

“Mnogo više smo razgovarali o solarnim elektranama i vjetroelektranama, ali naravno, mi smo potpuno svjesni da je hidropotencijal negdje temelj snaženja energetskog sektora u Crnoj Gori i da sve poduhvate u tom segmentu treba raditi pažljivo, naravno, po nalazima struke, u skladu sa evropskim standardima i u skladu sa procjenama, posebno kada je u pitanju životna sredina, koje zadovoljavaju vrlo zahtjevne evropske standarde koje mi kao država aspirant za članstvo u Evropskoj Uniji moramo poštovati i sve više primjenjivati u našim energetskim poduhvatima“, ističe Novaković Đurović.

Zanimalo ih je kako pomiriti tu potrebu za energijom i ekološke izazove koje najčešće ona nosi?

“To jeste veliki izazov, nije samo za Crnu Goru, izazov je i za mnogo razvijenije države, znate da i na nivou EU postoje vrlo aktuelne debate u vezi sa tim pitanjima pa i ponovnog eventualnog stavljanja u funkciju nuklearnih elektrana i negašenja nuklearnih elektrana onda kada je bilo planirano. Sve je to posljedica prosto globalnih pomjeranja koje je izazvala ruska agresija na Ukrajinu, koja je u potpunosti promijenila dinamiku strateškog opredjeljenja i same Evropske Unije kada je u pitanju energetski sektor. Međutim, postoje osnovni temelji i u samoj pravnoj tekovini Evropske Unije koji se upravo tiču zaštite životne sredine i koji su naša apsolutna obaveza, ali sa druge strane naravno treba dobro pripremati projekte, bilo da je hidropotencijal u pitanju, solar ili vjetar, koji istovremeno mogu biti dobar energetski izvor ali i ne činiti negativne efekte po životnu sredinu. Tih primjera je puno u razvijenijim državama, ja sam sigurna i da zemlje regiona mogu da ih prate“, pojasnila je ministarka ekologije i prostornog planiranja i urbanizma.

Novinare je zanimo kada priča sa američkim zvaničnicima, koliko je jasno da li je to dugoročno opredjeljenje Crne Gore s obzirom na to da je vlada u tehničkom mandatu, a pobjednici izbora su rekli da ne vide stranku URA u budućoj vladi?

Strateško opredjeljenje vlade i države je kako navodi u nekim važnim strateškim dokumentima, kao što je strategija energetike do 2030. godine, koja apsolutno prati ovaj strateški pravac koji ova vlada maksimalno zagovara, tako da vjeruj da će buduća vlada koja bude formirana biti na liniji i procesa evropske integracije i ovih strateških opredjeljenja.

Sve drugo bi poručuje značilo skretanje sa nekog magistralnog pravca koji je Crna Gora prilično zacrtala.

Kada pričamo o evropskim integracijama, ono što je trenutno aktuelno je da Crna Gora nije dobila finansijsku podršku Evropske komisije u okviru posljednjeg paketa finansijske pomoći Zapadnom Balkanu koji iznosi 2,1 milijardu. Novaković Đurović je kazala da se spremaju novi pozivi i da je to redovna procedura.

Upitana je šta se može uraditi da Crna Gora što pre dobije tu pomoć i da li je to moguće u ovoj godini?

“Jeste, moguće je u ovoj godini. Mi smo u decembru prošle godine dobili 40 miliona eura podrške iz ovog konkretnog zapadnobalkanskog investicionog okvira, pa smo prije nekih dvadesetak dana dobili dodatnih 5,4 miliona eura iz istog finansijskog paketa za podršku, posebno za izradu studija izvodljivosti, koje su najzahtjevniji proces u pripremi kompleksnih infrastrukturnih projekata i to jeste redovna procedura“, naglašava Novaković Đurović.

Dodaje da je riječ o jednom finansijskom okviru koji ima pozive dva puta godišnje, nije realno očekivati da uvijek svaki projekat bude dovoljno dobro spreman, to ne znači da ti projekti nisu dobri ili da su odbijeni.

Potrebno je pojašnjava napraviti određene intervencije za šta su kako naglašava takođe dobili podršku, i sigurna je da će u narednom ciklusu i pozivu značajan broj ovih projekata država uspjeti da kroz ovaj vid finansijske podrške obezbijedi sredstva.

“Naravno postoje i drugi izvori, prosto se nekako stekao utisak da je ovo jedini izvor evropskih fondova koji su dostupni Crnoj Gori, što nije tačno, mi smo aktivni korisnik drugih fondova, instrumenta za predpristupnu pomoć, prekogranične saradnje, da ne nabrajam sve. Trenutno se u Crnoj Gori realizuje preko 100 miliona eura sredstava koji su iz evropskih fondova i bez obzira na to ja uvijek šaljem poruku da mi treba da posvećenije da pripremamo i same aplikacije i snažimo kapacitete u toj oblasti. Nije jednostavno pripremati velike infrastrukturne projekte ali Crna Gora ima ozbiljnu perspektivu u tom pravcu, sa jasnom vizijom razvoja, što je veoma važno, i sigurna sam da ćemo veoma brzo pokazati da projekti koji u ovom ciklusu nisu bili podržani – biće u sledećem“, kazao je Novaković Đurović.

Novinari su je za kraj upitli ima li u Crnoj Gori i dalje nedodirljivih kada je u pitanju bespravna gradnja, šta se dešava sa slučajem kuće Mila Đukanovića u Nikšiću, za koju se tvrdi da je nelegalno izgrađena, a šta je sa uzurpacijom zemljišta na Krimovici koja je učinjena od strane donedavnog čelnika Budve Marka Carevića?

“Pa ja mislim da je ova vlada pokazala da nema nedodirljivih. Naravno, znate kako, rješavanje pitanja bespravne gradnje sigurno se ne može desiti za godinu dana. Govorimo o jednoj praksi koja je naslijeđena, višedecenijskog, izgradnje nelegalnih objekata, koji su nažalost bili praksa – i što mislim da ni najmanje ne bi smjelo da se desi – i nekih visokih funkcionera i državnih zvaničnika. Ja ću se osvrnuti na konkretna dva slučaja koje ste pomenuli. Kada je u pitanju Krimovica, taj slučaj je na sudu i čeka se taj epilog. Što se tiče nadležnosti resora koji predstavljam, one su iscrpljene i inspekcija je svojevremeno bila na terenu“, dodaje Novaković Đurović.

Kazala je da to nije bio slučaj i prijava koju je zatekla u svom mandatu, za razliku od ove druge koja je pometnuta, koja se desila prije nekoliko mjeseci.

“Subjekat nadzora u ovom slučaju, bivši predsjednik države, je iskoristio pravne mogućnosti, žalba je kod drugostepenog organa u našem ministarstvu. Da vas sad ne zamaram sa detaljima jer je bila potrebna komunikacija sa opštinom Nikšić. Ali ja očekujem vrlo brzo konačno rješenje drugostepenog organa u odnosu na žalbu. Trudila sam se sve ovo vrijeme da ne dajem, da kažem, dodatna određenja, zato što ni najmanje ne želim da utičem na proces, o žalbi odlučuje prosto posebna služba u ministarstvu. Ali ja moram još jednom ponoviti da apsolutno stojim iza tvrdnje da je taj objekat izgrađen protivzakonito na zelenom pojasu“, zaključila je Novaković Đurović.