"Mogao bi (Putin) da rat prekine sjutra, samo bi morao da kaže: 'Dajem ostavku!' ", rekao je američki predsjednik tokom posjete Finskoj gdje je povodom nedavnog stupanja u NATO te nordijske zemlje, susjeda Rusije.

"Ali nema načina da (Putin) dobije rat u Ukrajini... On ga je već izgubio", rekao je Bajden, ukazujući na nedostatak resursa i ekonomske teškoće Rusije.

Uprkos nedostatku napretka u ukrajinskoj kontraofanzivi na frontu, američki predsjednik je rekao da je uvjeren da će ona dovesti do zahtjeva Moskve za pregovore.

"Nadam se, i očekujem, da će Ukrajina ostvariti značajan napredak u svojoj ofanzivi i da će to u nekom trenutku dovesti do dogovora", rekao je 80-godišnji američki lider.

Suočen s razočarenjem ukrajinskog predsjednika Zelenskog zbog nepostojanja preciznog rasporeda za pristupanje njegove zemlje NATO-u na samitu alijanse u utorak i srijedu u Vilnjusu, Bajden je ponovio američko obećanje o članstvu.

"Nije pitanje da li treba ili ne da uđu u NATO, (već) kada mogu da uđu, i ući će u NATO", rekao je Bajden.

Rusija je danas napadima iz vazduha i verbalnom nuklearnom prijetnjom odgovorila na podršku NATO-a Ukrajini u Vilnjusu.

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je tvrdio da će se isporuka zapadnih borbenih aviona F-16, potrebnih Kijevu za borbu protiv ruske invazije, smatrati "nuklearnom" prijetnjom, jer su ti avioni sposobni da nose atomsko oružje.

"Ne vjerujem da postoji realna perspektiva... da Putin koristi nuklearno oružje. Ne samo Zapad, već i Kina i ostatak svijeta su rekli 'Ne radi to!'", rekao je Bajden novinarima uz finskog predsjednika Saulija Niinistea.

Holandija i Danska predvode koaliciju od 11 zemalja za obuku pilota za borbene avione američke proizvodnje što je Vašington odobrio.

Bajden je u srijedu uveče stigao u Finsku koja je u aprilu pristupila Sjevernoatlantskoj alijansi, čime završava evropsku turneju koju je počeo u nedjelju uveče u Londonu.

Odustajući od pet decenija prisilne neutralnosti koju joj je poslije Drugog svjetskog rata nametnula Rusija, a zatim od vojnog nesvrstavanja od kraja Hladnog rata, Finska je 4. aprila postala 31. članica Sjevernoatlantske alijanse.

Taj ulazak Finske u NATO predstavlja veliki strateški korak za Moskvu jer od tada sa zemljama NATO-a ima granicu dužu za još 1.300 kilometara.

Očekuje se da će i Švedska narednih mjeseci biti primljena u NATO poslije iznenadnog sporazuma u ponedjeljak u Vilnjusu s Turskom koja se tome protivila.

Američki predsjednik je pomenuo i pobunu ruske privatne grupe "Vagner" krajem juna, koja je bila znak dubokih podjela u ruskom vojnom taboru.

On se našalio o "eliminaciji" lidera te grupe Jevgenija Prigožina, nazivanog i "Putinov kuvar", da treba da "pazi šta jede".

Američki predsjednik je takođe rekao da je odlučan da učini "sve što je moguće" da oslobodi američkog novinara Evana Gerškoviča, dopisnika "Volstrit džornala" koji je više od 100 dana zatvoren u Rusiji, i da bi za to upotrebio i "razmjenu zatvorenika".

Uz Niinistea, Bajden se danaas u Helsinkiju sastao i s liderima ostalih nordijskih zemalja - Švedske, Danske, Norveške i Islanda.

Posjeta američkog predsjednika Finskoj simbolizuje nagli preokret odnosa između Vašingtona i Moskve u poređenju s prije pet godina, kada je na istom mjestu tadašnji predsjednik Donald Tramp održao zajedničku konferenciju za novinare s Vladimirom Putinom.