Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje svaki drugi sedamnaestogodišnjak se kocka. Iako alarmantni, ti podaci ne iznenađuju stručnjake, jer su, kako kažu, to upravo godine u kojima su mladi skloni ekspermentisanju, koji ih često nažalost odvedu u drugom pravcu.

"Ponekad sve to počinje kao igra, prosto zato što smo to vidjeli od vršanjaka ili to rade mama i tata. I onda na jedan bezazlen način, jer je to normalizovano, osoba počne sve dublje da ulazi u to i uđe u začarani krug zavisnosti", objašnjava psihotarapeutkinja Darija Bambur.

Kako bi tome stala na put Albanija je prije pet godina zatvorila 4.300 kladionica i zabranila online klađenje i kockarnice. No, time problem nijesu riješili.

"Taj novac koji je trebao da ide u budžet išao je u džepove nekoliko organizovanih kriminalnih grupa. Mi kao novinari ovdje u Albaniji vidimo da od toga nije bilo nikakvih mjera. Kladionice su isto radile, ali su radile ilegalno i to preko online aplikacija", navodi Simon Škrelji, novinar iz Albanije.

A, nije riječ o malom iznosu ni u Crnoj Gori. Samo prošle godine od koncesija na igre na sreću u budžet se slilo više od 16 miliona eura. S druge strane, nije zanemarljiv ni broj zaposlenih u tom sektoru, jer ih gotovo 1.800 radi u kladionicama. I pored svega toga Škrijelj ocjenjuje da je inicijativa da se kladionice zabrane dobra, ali upozorava.

"Treba jake zakone i jake mjere da se to zaista i sprovede. Ako ne mogu da se klade u jednom lokalu, oni će naći svoje tržište preko sivog tržišta i bojim se da će uzeti primjer Albanije i da će raditi isto što i u Albaniji", smatra Škrelji.

Da se to ne bi desilo i kod nas, stručnjaci smatraju da je od potpune zabrane bolje strože regulisanje ove oblasti.

"Ono što sigurno treba zabraniti je prisustvo takvih objekata u blizini škola, igrališta bukvalno na svakom koraku, pored svakog ulaza, da djeca budu cjelodnevno izložena. Takođe bi trebalo regulisati način na koje se one reklamiraju, gdje je dozvoljeno i na koji način. Edukovanje građana o štetnim posljedicama. Sigurna sam da roditelji koji šalju svoje dijete u kladionicu da im uplate tiket kada bi znali kakve to posljedice ima to nikada ne bi uradili", navodi Bambur.

A rade iako je po zakonu maloljetnicima zabranjeno klađenje, a kladionice ne bi smjele da budu bliže od 250 metara od škola, što nije slučaj. To i ne čudi, jer u Crnoj Gori po posljednjim podacima ima više od 823 kladionice, a gotovo polovina je u Glavnom gradu.