Spaljivanja Kurana prethodne nedjelje postaju sve veći problem za Dansku i Švedsku. Bilo je nekoliko akcija u kojima su primjerci oštećeni ili uništeni.

Dva iračka aktivista su u Švedskoj oskrnavila jedan primjerak Kurana, što je dovelo do napetosti između ove skandinavske zemlje sa zemljama koje imaju muslimansku većinu.

U nedjelju je švedski premijer Ulf Kristerson objavio na Instagramu da se Švedska nalazi u “najnapetijoj bezbjednosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata“.

Reakcije na spaljivanje

Zašto baš sada spaljuju Kuran jeste teško pitanje, smatra Tobijas Ecold, istraživač u Norveškom institutu za međunarodne odnose. On kaže da u tim zemljama postoji “na neki način tradicija“ kritičkog, ili u ovim slučajevima čak i omalovažavajućeg izjašnjavanja o drugim religijama, posebno o islamu. On podsjeća da je još prošle godine bilo takvih akcija, koje su tada izveli ekstremni desničari i desni populisti.

Švedska želi da uđe u NATO i u julu je dobila zeleno svijetlo i od Turske. Ali, Ankara je svoj pristanak skopčala s tvrdom linijom prema Radničkoj partiji Kurdistana u Švedskoj i osudila je spaljivanje Kurana. Sada i turski Parlament mora da odobri prijem novih članica u NATO. Politikolog Ecold vjeruje da spaljivanje Kurana baš u vrijeme kada se čeka na odluku nije slučajno.

Situacija je eskalirala, jedna akcija je izazvala reakciju, itd.

Zašto upravo u Danskoj i Švedskoj?

“Obije zemlje imaju širok i dalekosežan pojam slobode mišljenja“, objašnjava Ecold i dodaje da se zbog toga baš tu izvode takve akcije. Druge zemlje su restriktivnije. Takve akcije bi tamo mogle da se okvalifikuju kao “huškanje naroda“. Švedski Ustav međutim izričito kaže da je kritika religije dozvoljena. Osim toga, u Švedskoj do sada ne postoji nijedna presuda koja bi okvalifikovala spaljivanje Kurana ili neke druge svete knjige kao “huškanje naroda“.

U Danskoj je 2005. izbio skandal s karikaturama Muhameda koje su objavljene u najtiražnijem danskom dnevnom listu “Jilandsposten“. To je izazvalo proteste muslimana širom svijeta.

“Šveđani i Danci – i u društvu i u politici – insistiraju upravo na toj sveobuhvatnoj slobodi mišljenja i imaju veliki otpor prema tome da je na bilo koji način ograniče“, objašnjava Ecold, čije je istraživačko polje spoljna i bezbjednosna politika skandinavskih zemalja.

Koje su posljedice?

Događaji u Švedskoj i Danskoj doveli su do žestokih protesta i diplomatskih nesuglasica sa muslimanskim zemljama. Naročito je u Iraku došlo do izgreda. Sredinom jula Bagdad je protjerao švedsku ambasadorku. Prije toga su gnevni demonstranti provalili u švedsku ambasadu i podmetnuli vatru.

I Iran je sredinom jula najavio da je novi švedski ambasador nepoželjan, pošto je starom ambasadoru istekao mandat. I u Iranu je bilo protesta. Saudijska Arabija je najavila da će Švedskoj uputiti protestnu notu i pozvala je ambasadora na razgovor. Alžir je prošlog mjeseca pozvao na razgovor ambasadore Danske i Švedske. A Turska je od obije zemlje zahtijevala da uvedu mjere protiv spaljivanja kurana.

Međutim, ti događaji imaju posljedice i na unutrašnjem planu. Na skali u kojoj se najveća opasnost od terorističkih napada označava sa pet, Švedska je novu procjenu opasnosti označila sa tri, a Danska sa četiri.

Koje mjere preduzimaju Danska i Švedska?

Obije zemlje su osudile spaljivanje Kurana, ali i ukazuju na slobodu mišljenja zbog koje su se morale dati dozvole za održavanje takvih skupova. Osim toga, naročito Švedska insistira na tome da su te akcije izveli pojedinci, a ne država. U centru pažnje je irački državljanin Salvan Momika sa svojim akcijama.

Obije zemlje trenutno preispituju moguće mjere zabrane okupljanja s ciljem spaljivanja Kurana. U nedjelju je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen rekao da danska vlada traži “pravni instrument“ kako bi zabranila takve akcije pred ambasadama.

U Švedskoj se trenutno razmatra pitanje da li da se bitno prošire nadležnosti policije, kako bi se spriječilo spaljivanje Kurana i kako bi mogli da se pretresaju pojedinci. Policijske kontrole u zemlji i na granicama trebalo bi da se pooštre. Međutim, ne želi se odustati od temeljnog načela slobode mišljenja, kako je pred novinarima naglasio švedski premijer Ulf Kristerson u utorak.

Politikolog Ecold računa sa “značajnim otporom“ u spektru desnih populista, koji trenutno podržavaju vladu.