Predsjednik ove plavske mjesne zajednice, Branislav Otašević, za Portal RTCG kaže da su obećanja državnih zvaničnika o oživljavanju privrede u sjevernom regionu ostala mrtvo slovo na papiru i nakon političkih promjena u Crnoj Gori.
“I pored određenih najava da će investitori doći u ovo mjesto i otvarati proizvodne linije, Murinjani ni ovog ljeta nijesu dočekali da se ponovo u funkciju stavi pogon otvoren 1985. godine. Umjesto oživljavanja fabrike došlo je do devastacije proizvodno-tehnoloških i pomoćnih građevinskih objekata Titeksovog pogona”, kazao je Otašević.
Ova fabrika povrišne je 1.533 matara kvadratnih, a u njenom vlasništvu je i zezemljište od oko četiri hektara.
“Umjesto da se ti kapaciteti stave u funkciju razvoja i tamo ponovo otvore radna mjesta za lokalno stanovništvo, dozvoljeno je da se imovina pretvori u ruinu. Zato se ne treba čuditi što je danas Murino jedno od najnerazvijenijuh područja u Crnoj Gori – kazao je predsjednik Mjesne zajednice Murina .
U pogon tekstilne konfekcije u Murinu je nakon višegodošnjeg uspješnog poslovanja 2004. godine uveden stečaj kada je vrijednost njegove imovine procjenjivana na oko milion i po eura.
Tada je preko 400 radnika upućeno na biro rada, a svi pokušaji da se u međuvremenu oživi proizvodnja ostali su bezuspješni. Poslije brojnih neuspjelih licitacija obezvrijeđena imovina Titeksovog pogona je 2013. godine nuđena za samo 209.000 eura. No, ni nakon prodaje fabričke imovine ni do današnjih dana ona nije zaštićena od propadanja.
“Tužno je pogledati nekadašnji Titeksov pogon kako propada, dok mladi odlaze, a lokalno stanovništvo jedva sastavlja kraj sa krajem. Prosto je nevjerovatno da niko nije ni pokušao da tako vrijednu imovinu zaštiti od propadanja. Da li će se nešto mijenjati u narednom periodu ostaje da se vidi, ali se bojimo se da se zakasnilo, jer ovdje više ima zatvorenih kuća nego onih u kojima neko živ”, upozorava Otašević.
Iz lokalne uprave u Plavu su istakli da su u više navrata pokušavali da posreduju da se fabrički pogoni na Murinu stave u funkciju, ali das u ti pokušaji ostali bezuspješni, s obzirom na da se radi o imovini koja je u privatniom vlasništvu.
“Proizvodi iz nekadašnjeg Titeksovog pogova u Murinu svojevremeno su pronalazaili svoje mjesto na tržištu Crne Gore i regiona. Ovaj kraj je tada doživio preporod. Traznicija nije ni nas zaobišla, tako da je tada počela propast i fabrike i Murine. Nije nama ništa neočekivano da neko danas zbog zločina u vrijeme NATO bombardovanja obećavao svašta, ali nam je krivo što se valsti sjete naše varoši samo jednom godišnje, kada treba obilježiti godišnjicu bombardovanja” – kažu bivši radnici Titeksa.
Kolike su razmjere siromaštva u ovj poznatoj varoši, najbolje govore podaci o migracijama. Nekada je Murino imalo preko dvije hiljade stanovnika, a danas jedva pet stotina.
“Ostala su da žive uglavnom staračka domaćinstva, dok se mladi sele i odlaze za boljim životom. Brojni domovi se otvaraju samo ljeti, kad zavičajci dođu na odmore. To su poražavajući podaci, jer imamo jednu sumornu sliku Murine, bez neke velike nade da će biti bolje”, kaže predsjednik ove ove mjesne zajednice.
U ovom mjestu je prije petnaestak godina napravljena zelena pijaca koja nikada nije proradila, bez obzira što je, u okviru plavskog Komunalnog preduzeća, za njeno funkcionisanje i danas radno angažovano nekoliko radnika.
Van odgovarajuće funkcije je i moderni objekat koji je za upražnjavanje sportskih aktivnosti napravljen u sklopu stadiona malih sportova.
Između ostalog, ružnu sliku odaje i fabrika protivgradnih raketa. Ta fabrika nikada nije proradila iako je zahvatala veliku površinu sa brojnim pratećim objektima i opremom. U međuvremenu objekti su potpuno devastirani, oprema odnešena, a da za tako nešto niko nikada nije odgovarao.
Prema riječima mještana razvojnoj stagnaciji Murine u velikoj mjeri doprinosi i to što je za saobraćaj dugi niz godina zatvoren put koji preko Čakora vodi prema Peći.
Tvrde da bi ponovnim otvaranjem ove saobraćajnice za kompoletno ovo područje došli bolji dani.
“Murina je prirodna raskrsnica gdje se ukrštalju važni putevi. Jedan od tih puteva je i onaj koji preko Čakora vodi ka Metohiji. Dok je taj put bio u funkciji ovuda su, između ostalih, prolazili brojni turisti. Zato bi pod hitno trebalo skinuti administrativne barijere sa ove saobraćajnice, jer ona je uvijek predstavljala razvojnu žilu kucavicu podčakorskog prostora, a i znatno šire”, smatraju u Murini.
Sumornu sliku ove varoši dopunjava i činjenica da Osnovna škola u Murini iz godine u godinu upisuje sve manji broj đaka. Prošle godine, zajedno sa područnim odjeljenjima u Velici i Gornjoj Ržanici, brojala je svega 12 prvaka.
Otašević navodi da su to poražavajući podaci koji nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim.
“Ovdje se nekada upisivalo preko sto đaka prvaka. Sada je taj broj deset puta manji” - kaže Otašević.
Pogon Titeksa i sve ostale problema u Murinu treba hitno rješavati, smatraju tanovnici ove varoši, kako o tom mjestu ne bi pričali samo jednom godišnje, dok se mladi raseljavaju i odlaze.
Dok varoš, koja je nekada imala ambicije da postane samostalna opština, postaje sve manja i sa sve manje argumenata za tu inicijativu, brojni turisti, strani i domaći prolaze, na putu prema Nacionalnom parku Prokletije prolaze kroz Murinu, ali se skoro niko od njih tu ne zadržava, jer nema razvijene čak ni elementrane ugostiteljske infrastrukture.
Izvor: RTCG
Komentari