Većina zgrada u Crnoj Gori su izgrađene prije 20 i više godina i spremne su za rekonstrukciju, a za energetski efikasnu naročito. Za pojedinca preskup posao, za društvo koje zna proceduru, pare su ipak na dohvat ruke.

Od EU, Crna Gora je dobila 27 miliona za te svrhe, te pare država mora da utroši u protivnom ih vraća. Zbog navedenog podsjećanje u šta novac može biti uložen.  

“Riječ je o sredstvima koja mogu biti iskorišćena za efikasnu termoizolaciju fasada, za fasadnu stolariju, za multipleks sisteme, za kupovinu i ugradnju za efikasne toplotne pumpe, za grijanje na pelet”, pojašnjava za TVCG Nataša Kovačević iz Međunarodne organizacije CEE Bankwatch Network.

Dakle, za sve ono što bi većini građana dobrodošlo u susret zimi. No, umjesto u rukama građana novac stoji na računu Vlade. 

“Tih 27 miliona eura i dalje su na računu i potrebno je uraditi rebalans. Moramo sačekati novi saziv Skupštine kako bi se uradio rebalans nakon toga i dan nakon rebalansa mi ćemo biti u mogućnosti da djelujemo u odnosu na ta sredstva”, kazao je za TVCG Admir Šahmanović, državni sekretar Ministarstvu kapitalnih investicija.

I dok se čeka rebalans i rješavanje političke situacije u zemlji građanima bi bolji uređaji za grijanje doprinijeli manjim računima za struju, ali i energetskoj efikasnosti.

“Pozivamo Vladu i MKI da otvore još jedan poziv koji bi bio samo za građanei koji bi uključio što veći iznos koji je već na raspolaganju kako bi građanima omogućili sigurnije grijanje. Riječ je o stimulaciji uređaja za grijanje koji pomažu rješavanje klimatskih promjena i koji doprinose boljem kvalitetu vazduha”, ističe Kovačević.

A nedavno je istekao rok za prijavu građana za beskamatne kredite za sprovođenje energetske efikasnosti u svojim domovima.

Novac namijenjen za ovaj program nije iz Evropske unije, ali je upola manji u odnosu na prošlu godinu, dok je interesovanje građana veće. 

“I već su naznake da moramo pojačati budžet da bismo izašli u susret svim građanima i svim zainteresovanim licima. Radimo intezivno na kreiranju uslova da se obezbijede dodatna sredstva kako bi se svima izašlo u susret”, navodi Šahmanović.

Dok Evropska unija u posljednje vrijeme sve više ulaže u održiviju i ekološki prihvatljivu budućnost, čini se da Crna Gora ne zna kako s novcem koji joj je poklonjen u te svrhe.