“U Crnoj Gori bankarske ponude za uvođenje i održavanje ovog sistema različite su u zavisnosti od veličine kompanije, to jeste od obrta koje realizuju, pa se tako provizija kreće od 1, 2 – 3, 5, a u nekim slučajevima i četiri odsto”, rekao je Filipović.

U zemljama Evropske unije cijena provizije je manja i ona je limitirana, tako da, napominje Filipović, tu treba tražiti razlog zašto pojedini trgovci kod nas izbjegavaju korišćenje ovog vida plaćanja.

“U okviru Evropske unije, ta cijena je limitirana, i kreće se između 0,2 – 0,3 odsto po transakciji”, istakao je Filipović.

Zamjerka turista koji su posjetili Crnu Goru ovog ljeta jeste to što u pojedinim prodavnicama i kafićima ne primaju bezgotovinsko plaćanje. Posebno je problematično nedjeljom kada uglavnom rade pekare i trafike koje nemaju terminale za plaćanje karticom.

Rješenje treba tražiti, kaže Filipović, na način da ovaj vid plaćanja provizije bude atraktivan i za banke i za trgovce.

“Međutim, crnogorsko tržište, ne zaostaje, već se brzo razvija kada je u pitanju bezgotovinsko plaćanje”, tvrdi Filipović.

Prošle godine izdato je oko 520.000 kartica, a bilo je šest puta više transakcija preko platne kartice nego gotovim novcem.

“Tržište se razvija dosta brzo, tako da prema podacima Centralne banke, u prošloj godini je broj izdatih kartica bio oko 525.000, i obavljeno je šest puta više transakcija ovim putem u odnosu na transakcije gotovim novcem”, rekao je Filipović za portal RTCG.

Plaćanje putem kartica je, kako je istakao, lakši i elegantniji način, zbog dostupnosti novca u svakom trenutku.

No uvođenje POS terminala za neke trgovce je skupo i neisplativo pa radije izbjegavaju njihovu primjenu.

Nedjeljom u Crnoj Gori trafike i pekare imaju najviše prometa jer su zatvoreni supermarketi, ali ni to nije natjeralo trgovce da uvedu mogućnost bezgotovinskog plaćanja.

Jasno je da rješenje treba tražiti s obzirom na to da smo turistička zemlja i da nas tokom sezone posjeti veliki broj turista kojima je najlakši način plaćanja putem platnih kartica.