Najčešće u Albaniji, Bosni i Hercegovini ili Hrvatskoj.

"U Trebinju sam kupila litar italijanskog maslinovog ulja Filipo Berio za osam eura, dok isto ulje kod nas košta između 17 i 21 eura", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nikšićanka Milena.

Ovo je samo jedan od razloga da najmanje dva puta mjesečno ode do Trebinja u BiH koje je oko 70 kilometara udaljeno od Nikšića.

A Mila se svake druge sedmice sa prijateljicama uputi ka Dubrovniku, hrvatskom gradu koji je od njihovog Herceg Novog udaljen oko 50 kilomatara.

U prigradskim tržnim centrima kupuje sireve, vina, hranu za mačke, hemiju.

Ističe da se "samo zbog maslinovog ulja isplati poći".

"Oni pored istarskog, koje je godinama među najboljima na svijetu, nude i špansko, italijansko, grčko i ostala koja su zaista pristupačna. Znači probrani proizvodi, kvalitet na prvom mjestu, cijene prostojne. Isplati se".

Hrvatska je članica Evropske unije od 2013. godine.

Osim u prodavnicama cijene hrane u restoranima mamac su i za posjetu albanskom Skadru koji je oko 60 kilometara udaljen od Podgorice.

Pavle na ručak ili večeru prije ode u Skadar nego u Podgoricu jer kako kaže restorani u Crnoj Gori jesu dobri, ali su precijenjeni.

Pojašnjava da porciju brancina ili orade u Albaniji plati i tri puta jeftinije nego u Crnoj Gori.

"Nas je dvoje u domaćinstvu, a prosječna primanja su nam oko 5.000 eura. Dakle porodicni budžet nije mali, ali jednostavno ne želim da plaćam nešto što ne zaslužuje tu cijenu".

Drastična poskupljenja uprkos popustima

A ovom "trgovačkom turizmu" zemaljama regiona doprinose i sve učestalija poskupljenja u Crnoj Gori.

Tako su pojedini proizvodi od početka prošle godine poskupili i za preko 90 odsto. Povremeni popusti u crnogorskim prodavnicama teško mogu da nadomjeste galopirajući rast cijena.

Tako je, na primjer, suva pečenica u februaru 2022. godine na jednoj od brojnih akcija koštala sedam eura, a sada je skoro 14 eura.

Prema zvaničnim podacima Uprave za statistiku, potrošačke cijene u februaru 2023. u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku bile više za 15,1 odsto.

Za prvih sedam mjeseci ove godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, cijene su u prosjeku više za 10,3 odsto, kažu zvanični podaci.

Građani, međutim, tvrde da su poskupljenja daleko veća.

"Svakog dana cijene skaču. Ono za što mi je do skoro trebalo 10 eura za ručak, sada mi treba najmanje 20. Hrana, hemija... sve ide u nebo", kaže Bosa, 80-godišnja Podgoričanka.

Sve češća poskupljenja su tema i na društvenim mrežama, gdje se dijele fotografije proizvoda sa cijenama od prošle i ove godine.

Tako je, prema jednoj objavi, isti deterdžent za veš od prošle godine sa 3,3 skočio na 6,1 euro.

Od početka ove godine deset puta je povećavana cijena goriva, a poskupile su i brojne usluge.

Šta je uticalo na rast cijena?

I Crnu Goru je pogodio je talas poskupljenja, koji je posljedica negativnih trendova na globalnom tržištu i ruske invazije na Ukrajinu.

Dodatno, cijene su "skočile" odmah nakon početka primjene programa "Evropa sad".

Tim Vladinim programom povećane su plate, minimalna sa 222 eura na 450, a prosječna sa 530 na 670 eura.

Program je povećao standard građana, ali su ubzo uslijedila poskupljenja.

Vlada je privremenim mjerama pokušavala da ograniči cijene osnovnih životnih namirnica i visoku stopu inflacije.

Periodično je smanjivala porez na ulje i brašno i akcize za gorivo, a akcijom Stop inflaciji dogovorila sa trgovinskim lancima smanjenje marže na grupu osnovih proizvoda.

Građani smatraju da bi dolazak međunarodnih trgovinskih lanaca u Crnu Goru pojačao konkurenciju i spustio cijene.

Novljanka Mila, sagovornica RSE, kaže da će se osjetiti razlika kada u Crnu Goru dođe njemački Lidl, kako je to najavljeno iz Vlade.

Do otvaranja Lidla ili nekog sličnog brenda, Mila će nastavati da svake druge sedmice ide u inostranstvo za namirnice ne bi li u porodičnoj kasi ostalo više eura.