Štefan Majster iz Njemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP) je ocijenio da bi “jednog dana“ to bi moglo da bude drugačije u tajnim službama ili bezbjednosnom aparatu.

Manji vojni porazi u Ukrajini ne ugrožavaju Putinovu vlast, a to bi moglo da se promijeni tek kada bi Ukrajini uspjelo da povrati Krim i sva područja koja je okupirala Rusija, rekao je on za Dojče vele.

Po okončanju pobune grupe “Vagner“, u zemljama Baltika se razvila diskusija o stabilnosti Rusije. Direktor Centra kompetentnosti za stratešku komunikaciju pri NATO u Rigi Janis Sarts smatra da je marš “Vagnerovaca“ na Moskvu potresao Kremlj, a istog je mišljenja i Martinš Vargulis, zamjenik direktora letonskog Instituta za spoljnu politiku koji kaže da Putinovu vlast ugrožavaju snage unutar Rusije.

Međutim, Majster navodi da to sada nije realno, pošto je Putinov režim propagandom i represijom uspio da pridobije veliki dio stanovništva.

Naveo je da se zapadne sankcije dijelom zaobilaze, te da su mnoga preduzeća, pa i ona sa Zapada, i dalje aktivna u Rusiji.

Majster primjećuje opadanje standarda ruskog stanovništva, ali smatra da ne može biti riječi ni o raspadu Rusije, niti o slabosti Putina.

Majster smatra da bi izazov za Putina jednog dana mogao da dođe samo iz bezbjednosnog aparata, ali zasad je ruski predsjednik “čvrsto u sedlu“ i raspolaže s dovoljno resursa da rat u Ukrajini vodi još dvije-tri godine.

Ni Tobijas Fela, naučni saradnik Instituta za istraživanje mira i bezbjednosnu politiku (IFSH), ne vjeruje da Rusiji “prijeti velika nestabilnost“.

On smatra da bi vlast mogla da ima probleme ako bi htjela da mobiliše dodatne trupe ili ako bi se ekonomska situacija drastično pogoršala.

Fela kaže da je Rusija pokazala “vojnu sposobnost da uči“ posle najnovijeg teritorijalnog napredovanja Ukrajinaca na frontu.