Novinski članci, ali i opskurni snimci koji se šire društvenim mrežama, uz muzičku pratnju karakterističnu za ratne devedesete, utiču na to da manje brojni narodi u Crnoj Gori ponovo preživljavaju ono što su mislili da je davno prošlo, kaže Vuksanović za Gradsku.

„Neprihvatljivo je takvo ponašanje, i možete samo pomisliti kako bi takva ponašanja proizvela institucionalnu reakciju u nekim uređenim društvima. Nažalost, naše ozračje, i društveno i političko, takvo je da neko vjeruje da neprimjerenim pritiscima koji može uticati na konstituisanja Vlade i političkog života“, ističe Vuksanović.

Dodaje da se HGI ne miri sa ovakvom Crnom Gorom, kojoj žele da bude prosperitetna, demokratska i razvijena zemlja. S toga će, kako tvrdi, ostati istrajni u svojoj odluci da budu dio nove izvršne vlasti, u kojoj neće biti predstavnika koalicije Za budućnost Crne Gore.

„Ne da nas neće pokolebati takvi pritisci, nego će nas takav vid ponašanja od tih političkih i parapolitičkih struktura samo utvrditi u ispravnost toga što zastupamo“, kaže Vuksanović.

Napadi na manjine nijesu ništa novo niti neuobičajno u vrijeme političke krize u Crnoj Gori,smatra predsjednik CHO-a Miodrag Vlahović.

„U kontekstu u kojem su ugroženi interesi onih koji promovišu velikosrpsku nacionalšovinističku politiku u CG sasvim je logično i očekivano da se oni okreću protiv političara, političkih struktura iz redova manje brojnih naroda i protiv samih naroda koji žive u CG“.

Dodaje da je retorika prema manjinama samo lajt motiv nastupa političkih struktura koje reprezentuju šovinističku, nacionalističku i ksenofobnu politiku u Crnoj Gori.

„Ona je zapravo pokušaj da se u Crnoj Gori, pod firmom odbrane interesa srpskog naroda, zapravo promoviše koncept crnogorske politike i crnogorskog društva u cjelini, u kojem bi bili zastupljeni samo Srbi, tj. oni srpski politučari i političke strukture koje odgovaraju zvanično Beogradu i onoj politici koju promoviše Aleksandar Vučić. Naravno, stvar je ogoljena do kraja posljednjim nastupima ne samo političara iz DF-a, već i u nastupima predsjednika Milatovića, koji se potpuno jasno i bez ikakvog dvoumljenja svrstao na tu stranu“.

Vlahović smatra da, uprkos napadima i pritiscima, stranke manje brojnih maroda nikada ne bi pristale da budu dio Vlade u kojoj bi bila i koalicija okupljena oko bivšeg Demokratskog fronta. Mandatar Milojko Spajić ima veliki problem da obezbijedi većinu u svojoj partiji, tako da će biti teško da formira Vladu imunu na srpske i ruske interese u Crnoj Gori, zaključio je Vlahović.