Radi se, kako kaže, o poslu kome treba da bude posvećena posebna pažnja jer bi se svako kršenje i odstupanja mogli sagledavati i sankcionisati od strane Evropske unije.

Negativni utisci predstavnika Fronteksa u pogledu saradnje sa crnogorskim vlastima istaknuti su u informaciji koju je šef Jedinice za Srbiju i Crnu Goru u Generalnom direktoratu Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Majkl Miler uputio crnogorskom ambasadoru pri EU Petru Markoviću, koji je zatim pismo proslijedio crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova.

Miler je zabrinut zbog, kako se navodi, činjenice da izostaje proaktivnost nadležnih institucija, zbog čega je otežana saradnja sa crnogorskom stranom. Našoj zemlji zamjera se i to što nije uputila predstavnika u sjedište Fronteksa u Varšavi, što je do sada bila praksa.

Tabak za Pobjedu   kaže da je mišljenje Fronteksa jako bitno, te da ako nemamo sigurne granice, onda imamo problem.

– Jednostavno rečeno, i Hrvatska, ali i ostale države Evropske unije žele da imaju sigurne granice i bezbjednost uopšte, kako kod sebe, tako i u susjedstvu. Dakle, ako toga nema, imamo problem. S jedne strane, Fronteks je zajednička agencija koja se posebno bavi kontrolom granica, te u tom poslu pomaže kako državama članicama, tako i državama u kojima EU ima posebne interese - kaže Tabak.

Crna Gora je tu, ističe on, bitna iz dva razloga – prvo je susjedstvo EU i država kandidat za članstvo.

– Iz ličnog iskustva u Hrvatskoj, nije teško reći da su reforme potrebne za pristupanje EU komplikovane i opsežne. Među ostalim, one obuhvataju i pitanje kontrole granica, a tu su ocjena i mišljenje agencije Fronteks bitni. Bez pune saradnje sa svim agencijama i tijelima EU nema napredovanja prema članstvu. Ako se s nekim od aspekata raznih zahtjeva država ne slaže, o tome treba posebno pregovarati - objasniti svoj stav, postići konsenzus, te ugovoriti izuzetak ili nove kriterijume ocjenjivanja – objasnio je Tabak.

,,Šuplja granica“

U dokumentu upućenom crnogorskom ambasadoru pri Evropskoj uniji upozorava se i da je zajednička operacija sa pripadnicima Fronteksa na ,,plavoj granici“, planirana za jul, trenutno u zastoju iako su zajedničke akcije od izuzetne važnosti u borbi protiv krijumčarenja pomorskim rutama duž Jadrana.

Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral Dragan Samardžić ocijenio je da je stanje na ,,plavoj granici“ više nego problematično, te da je ignorisanje pomoći Fronteksa za suštinske poslove - sprečavanje organizovanog kriminala i krijumčarenja migranata, znak da nekome odgovara „šuplja granica“.

Tabak, sa druge strane, upozorava da postojanje ,,šupljih granica“ nikome ne ide u prilog.

- Prvo i osnovno, one ne odgovaraju samoj Crnoj Gori, a tek nakon toga bilo kome drugome - napominje Tabak, dodajući da se zadovoljavanje uslova za saradnju sa Fronteksom uklapa u širu sliku ispunjavanja ukupnih pretpostavki za članstvo, koje se prikazuje i u EU izvještajima.

Nije dobro, ističe Tabak, kad se tu krenu nanovo otvarati neka pitanja koja su izgledala od ranije zadovoljavajuće riješena.

– Tim više što većina preduslova za članstvo u EU zapravo nijesu tek ciljevi za jednokratno ispunjavanje, već je riječ o elementima šireg stanja stvari koje i nadalje (nakon članstva) treba održavati i razvijati. Pritom, treba napomenuti da je pitanje ilegalnih imigracija posljednjih godina posebno bitno i bolno za čitavu Evropsku uniju, što je i Hrvatska imala priliku da osjeti u svom približavanju članstvu u šengenskom graničnom sistemu. Dakle, riječ je o poslu kojem se posvećuje posebna pažnja, a kršenje i odstupanja bi se moglo i posebno oštro sagledavati te sankcionisati – zaključio je Tabak za Pobjedu.

Problematične granice

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić i evropska komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson potpisali su 16. juna u Briselu Sporazum između Evropske unije i Crne Gore prema kojem, uz policiju i Vojsku, kompletnu granicu naše zemlje sa susjedima obezbjeđuju službenici Fronteksa.

– U timovima Fronteksa su eksperti obučeni za otkrivanje svih nezakonitosti koje su moguće na graničnim prelazima. Time ćemo i našu graničnu policiju izdići na jedan mnogo viši nivo jer će raditi sa profesionalcima iz te oblasti - rekao je tada ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.

Pomoć Fronteksa u upravljanju granicom Crne Gore podrazumijeva sprovođenje zajedničkih operacija, a prije svega je usmjerena na rješavanje problema ilegalne imigracije, odgovor na promjenu migracijskih tokova i prekogranični kriminal.

Agencija u operacijama u zemljama izvan EU – Crnoj Gori, Albaniji, Moldaviji, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji ima oko 400 službenika koji su aktivni u regionu Zapadnog Balkana.

Iz ove evropske agencije su prošle godine upozorili da je upravo Zapadni Balkan glavna tačka za šverc oružja ka Evropskoj uniji. Nedavno su napomenuli i da je južna granica Sjeverne Makedonije sa Grčkom, kao ključno raskršće, često poprište na kojem trgovci ljudima, krijumčari i kriminalci pokušavaju da pobjegnu vladavini zakona.

– Moramo djelovati ujedinjeno kako bismo osigurali da naše granice ne iskorišćavaju oni koji žele profitirati na nevolji drugih – ukazali su u Fronteksu.