Picula je kazao da bi ta Vlada morala imati kapacitet da nastavi s reformama, što bi se bez sumnje pozitivno odrazilo i na pristupni proces. On je naglasio da posao koji čeka Vladu nije nimalo jednostavan.

"To bi trebalo da bude i Vlada diskontinuiteta u odnosu na stagnaciju i polarizacije koje su često Crnu Goru blokirale na unutrašnjem planu i povremeno zbunjivale zapadne partnere", naveo je Picula.

Tvrdnje o pritiscima Beograda da koalicija "Za budućnost Crne Gore" bude dio nove Vlade i one suprotne koji navodno dolaze sa Zapada, Picula nije želio da komentariše, ističući da je najvažnije šta o sastavu buduće Vlade kaže onaj ko ima neposrednu političku odgovornost za njeno formiranje – mandatar.

"On je, koliko vidim i pratim, vrlo kritičan o mogućnosti saradnje sa tom opcijom. Nije jedini koji je skeptičan kako u Crnoj Gori, tako i van nje", rekao je Picula.

On je istakao da buduća Vlada mora biti što koherentnija oko temeljnih ciljeva i dobro poznate vanjsko-političke orjentacije.

Picula podvlači da je u demokratiji glas onih koji misle drugačije legitiman, ali da to ne znači da oni svoje vrijednosti nekompatibilne sa pro-Zapadnom politikom moraju praktikovati kao izvršna vlast.

"Moje uvjerenje je da je ta vrsta ideološko-interesnog sukobljavanja unutar vladajuće većine već dovoljno koštala Crnu Goru u posljednje tri godine", kazao je Picula.

On pozdravlja nedavnu posjetu predsjednika Jakova Milatovića Zagrebu kao dobrodošao događaj za nastavak dobre saradnje dvije zemlje.

Upitan da li otvorena pitanja sa Hrvatskom - Prevlaka i školski brod Jadran – mogu usporiti evropski put Crne Gore, Picula je kazao da nije pristalica "upotrebe ili zloupotrebe neriješenih bilaternalnih pitanja u pregovaračkom procesu od strane država članica, jer je i Hrvatska imala neugodno iskustvo u tom pogledu".

Picula smatra da ta otvorena pitanja ne treba ignorisati, već zatvarati, ne toliko zbog pregovora, već sve boljih odnosa dvije zemlje.

Komentarišući nedavne poruke visokih evropskih zvaničnika o mogućnosti proširenja do 2030., Picula je naveo da je to stvar političke volje kako EU, tako i zemalja kandidata. On podvlači da je put važan koliko i cilj.

"Nezavisno od kontroverzi evropske politike proširenja, kojih je uvijek bilo i biće, za Crnu Goru je najvažnije da se fokusira na ono što se u zemlji mora promijeniti, ne samo zbog EU, već zbog građana", kazao je Picula.

On je zaključio da je Crna Gora najizgledniji kandidat za naredno proširenje.