Kako se navodi u Izvještaju, najveći pozitivni doprinos privrednom rastu u prvom kvartalu 2023. pružili su privatna potrošnja i izvoz roba i usluga. Ističe se da dostupni kratkoročni podaci po sektorima za 2023. godinu pokazuju dalji rast aktivnosti.

"Evropsku i globalnu ekonomsku aktivnost i dalje odlikuje visoki stepen neizvjesnosti i brojni rizici po finansijsku stabilnost. Jedan od glavnih izazova je i dalje visoka inflacija, koja je u Crnoj Gori blago usporila na prosječnih 11,0% u prvoj polovini 2023. godine. Najveći doprinos rastu inflacije u ovom periodu dale su cijene hrane i bezalkoholnih pića i kategorija 'Stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva'", piše u Izvještaju.

Dodaje se da je na tržištu rada primjetno dalje poboljšanje indikatora, uz prosječan broj zaposlenih od 236 hiljada u prvih pet mjeseci 2023. i snažan rast zaposlenosti od 9,2%, uz istovremeno povećanje prosječne neto zarade od 10,7% u istom periodu (na 778 eura).

"Bankarski sektor u 2022. godini nastavlja sa snažnim pozitivnim trendovima, pa je tako u prvom kvartalu zabilježen godišnji rast aktive banaka (18,5%), ukupno odobrenih kredita (11,6%), depozita (21,2%) i kapitala (20,2%). Nekvalitetni krediti na kraju marta 2023. godine, iznosili su 215,6 miliona eura i činili su 5,62% ukupnih kredita, što je za 0,88 procentnih poena niže u odnosu na isti period prethodne godine", ističe se.

U periodu januar-maj 2023 došlo je do pada izvoza roba od 6,1%, u odnosu na isti period prethodne godine. Prema podacima iz Izvještaja, ukupna vrijednost izvoza iznosila je 315,7 miliona eura, gdje dominiraju električna energija u vrijednosti od 162,8 mil, aluminijum 39,4 miliona i medicinski i farmaceutski proizvodi 16,9 mil.

"Istovremeno, u prvih pet mjeseci 2023, došlo je do snažnog porasta uvoza roba od 17,2%, koji je iznosio 1.440,2 mil. eura, usljed rasta ekonomske aktivnosti i privatne potrošnje. U prvih pet mjeseci 2023. godine, došlo je do pada vrijednosti ostvarenog neto priliva stranih direktnih investicija u Crnu Goru od 34,4% (na 193,1 mil.eura), usljed pada priliva SDI od 15,5% i istovremenog povećanja odliva od 26,2%. Ulaganja nerezidenata u nekretnine, koja su tokom 2022. godine zabilježila snažan porast, ostvarila su rast i u prvih pet mjeseci 2023. godine od 7,6% i iznosila su 171,0 mil. eura."

Prihodi budžeta u periodu januar – jun 2023. godine iznosili su 1.236.4 miliona eura ili 20% procijenjenog BDP-a i veći su za 231,1 miliona eura ili 23% u odnosu na planirane, dok su u odnosu na uporedni period 2022.godine veći za 322 miliona eura ili 35,2%.

"U posmatranom periodu zabilježen je rast gotovo svih kategorija prihoda budžeta. Najznačajnija pozitivna odstupanja zabilježena su kod Ostalih prihoda, Prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost, Prihoda po osnovu poreza na dobit pravnih lica, Doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i Donacija i transfera. Kada je riječ o strukturnim reformama, Program ekonomskih reformi sadrži agendu od 19 prioritetnih mjera. Za prvih šest mjeseci 2023. godine, aktivnosti u okviru prioritetnih reformskih mjera su djelimično realizovane", navodi se u Izvještaju.

Ističe se da kod dvije reformske mjere realizacija akvinosti nije još otpočela.

Riječ je o reformskoj mjeri “Razvoj integrisanog pristupa povećanju kvaliteta i inkluzivnosti obrazovanja” za čiju implementaciju je zaduženo Ministarstvo prosvjete, te “Smanjenje stavljanja u promet i upotrebe laganih plastičnih kesa za nošenje i plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu”, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.