Ipak ,izbjeću priču o slatko-slanim ukusima jeseni i fokusirati se globalno na našu političko ekonomsku zgodijadu koja nas drži u vrtlogu .
Počećemo nabrajati one male stvari koje nam čine život ili egzistenciju a koje naši poslanici javne riječi rijetko upotrebljavaju ,osim kad je potrebno dobiti zaokružen glasački listić.
Maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori veće su 11. put od početka godine.Poslednji put ,skok cijena ovog derivata je zabilježen je 1.septembra ovog mjeseca i to prema odnosu cijena naftnih derivata na međunarodnim berzama , kursa dolara i eura, obje vrste benzina su skuplje za cent, a euro dizel za dva centa.
Tako da nova cijena benzina BMB 98 iznosi 1,70 centi za litar, a BMB 95 košta 1,66 centi. Nova cijena eurodizela, prema kalkulatoru sa berze, iznosi bi 1,57 centi.
Cijene goriva samo jedna u nizu od stavki koje su se našle u nizu novih “pomahnitalih”poskupljenja u Crnoj Gori.
Vladina akcija “Stop inflaciji” nije dugo trajala, nema naznaka da će biti primijenjene neke druge mjere.
Potrošačka korpa Monstata je od jula 2019. godine do juna ove godine povećana sa 646 na 818 eura, odnosno četvoročlanoj porodici je za preživljavanje potrebno 170 eura više nego prije tri godine.
Ovo su činjenice koje su okosnica našeg svakodnevnog života,pitanje je da li su građani u strahu i kako doživljaju ovaj nerealni skok cijena ključnih namirnica od hleba do ostalih primarnih prehrambenih proizvoda.
Sjećate se poznatog programa “Evropa sad “,kojeg su u period kada se pojavio kao ekonomsko rešenje za Crnu Goru ,kako stručnjaci iz naše države tako I ekonomski analitičari iz regiona atakovali.Sada imamo činjenice da je špekulativna ekonomija naših trgovaca uzrok visokih cijena i pored evidentnog pada inflacione stope na globalnom nivou,odnosno, isključivi krivac je država, a tu se misli na spregu više institucija, nadležnih ministarstava, inspekcijskih službi i Centralne banke, koja mora da čuva finansijsku stabilnost.
Ako se vodimo činjenicama koje su u medijima u poslednjem period zabilježene:birajući najjeftinije namirnice u Crnoj Gori bi za litar maslinovog i suncokretovog ulja, mlijeka, jogurta i ulja, maslac od 250 grama, deset jaja, kilogram brašna, trapista, junećeg i pilećeg mesa, riže, konzervu tunjevine, pola kilograma pašte, limenku piva i hleb platili 49.60 eura, dok bi vas u Ljubljani to koštalo 44.98 eura. Sličnu potrošnju građani bi imali kao i u Hrvatskoj, ali i tamo su plate značajno veće, dok bi potrošnja bila nešto niža u Srbiji, Albaniji i BiH, no tamo su prosječne zarade nešto niže.
U Crnoj Gori niko ozbiljno se nije bavio istraživanjem uzroka inflacije, za razliku od Hrvatske čija je Narodna banka u naučnom istraživanju utvrdila da je glavni razlog inflacije povećavanje marži uvoznika i trgovaca u želji da povećaju profit. Centralna banka Crne Gore uradila je “Dijagnostičku analizu inflacije”, u kojoj su naveli da je inflacija u Crnoj Gori pod dominantnim uticajem globalnih faktora, u prvom redu rasta cijena hrane i nafte na međunarodnom tržištu, ali bez jasnog matematičkog dokazivanja takve tvrdnje.
Ako nam je u ovako kratkom vremenskom periodu ,najavljivani pompezni program oporavka prolio hladan tuš cijena ,logično pitanje građanina Crne Gore bilo bi: što nam donosi jesen!?
U osnovnim krucijalnim stavkama koje su okosnica ekonomije ili uslov za egzistencijalna pitanja naših građana smo pojasnili promjene u prethodnom kratkom periodu.
Što nam je sa politićkim vrtlozima u koje smo takođe upali novom političom vlašću koja nas “vodi”stranputicom I sve večim podjelama a sve u čast kako oni kažu zajedništva.
Pričati o podjelama :Dritan,Milačić,Dritan,MIlačić….Spajić ,Spajić…začarani krug,vrzino kolo,Pandorina kutija,bilo bi tu raznih sličnih pojmova koji bi upravo ovako oslikavali našu političku jednostranačku vlast.
Neslaganje o sastavu nove vlade Crne Gore,poslednji je u nizu nesporazuma između čelnika I osnivača Pokreta “Evropa sad “,crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića I mandatara Milojka Spajića.
Mnogi politički analitičari saglasili bi se,da trenutna politička sitiuacija u Crnoj Gori je u ćorsokaku I da sa prelaznom vladom se nalazimo u geopolitički I ekonomski izazovnim vremenima.
Da li nam je jedino izvjestan datum početka jeseni ,dok sve drugo političko -ekonomsko klimanje nas vodi u još jedno lutanje bez odredišta,pokazaće nam bliska budućnost!
Komentari