Vlada Crne Gore, iako je u tehničkom mandatu, organizovaće popis od 1. do 15. novembra, i to u takvoj političkoj nestabilnosti, kada formiranje nove vlade nije ni na vidiku. Ne zna se postoje li uopšte svi preduslovi za sprovođenje popisa, a građani ostaju uskraćeni za mnoge informacije, jer je proces gotovo tajan.

Crnogorska vlast još jednom ispunjava želju prosrpskih partija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji pokušavaju povećati procenat Srba, kako bi se promijenila nacionalna struktura stanovništva. Svjedočimo kampanji koja se uveliko vodi na društvenim mrežama.

Tako, prosrpska nevladina organizacija ,,Mi znamo ko smo“ ovih dana na Fejsbuk stranici ,,edukuje“ građane ,,zašto su značajna“ pitanja o vjeri, naciji i crkvi, te nastavlja lažni narativ o ugroženosti Srba u Crnoj Gori i poziva građane da se ,,slobodno i bez straha“ izjasne o sebi, svom jeziku i identitetu ,,da bi se prava srpskog naroda i njegov položaj u Crnoj Gori osnažio“. Tako je popis, umjesto da bude puka statistika, zapravo političko pitanje i uzrokuje duboke podjele u društvu.

PREPORUKE

Savić kaže da pripadamo regionu koji pokriva, metodološki i preporukama, Ekonomska komisija UN za Evropu, koja po svojoj metodologiji ukazuje na određene stvari koje bi trebalo izbjegavati kada je u pitanju popis, kao što je, kako je rekao, famozno pitanje - organizovanje popisa u godini izbora.

- Mi smo u ovoj godini imali dva kruga predsjedničkih i vanredne parlamentarne izbore, imamo vladu u tehničkom mandatu i neizvjestan proces formiranja nove vlade. To su sve aspekti koje bi trebalo sagledati. Od februara su krenule aktivnosti u vezi sa popisom, ali čini mi se da se nijesu sagledali svi aspekti. Prvo, ne znamo da li će rok za formiranje vlade biti ispoštovan i da li će se ići u davanje mandata nekom drugom ili će biti novi parlamentarni izbori, što bi značilo da se makar neki dio tih odluka dešava u danima kada vam popisivači kucaju na vrata. Takođe, ne možemo govoriti o principijelnosti da Vlada u tehničkom mandatu izbjegava donošenje ozbiljnih odluka i sprovođenje ozbiljnih procesa kao što je popisivanje stanovništva, tako da me nije iznenadilo što se ona i dalje ponaša kao da je u punom mandatu i smatra da joj je sve dato da radi i funkcioniše bez obzira u kakvom okruženju se nalazi kada je u pitanju njena vladavina. Sve to ukazuje da se požurilo, da postoji vrlo jasan politički interes da se popis završi, da postoji interes koji je i u okviru Vlade u tehničkom mandatu, ali i koji je širi od te vlade, a tiče se konkretnog političkog interesa, po mom viđenju, onih partija ili subjekata koji naginju prosrpskoj politici - kazao je Savić.

Istakao je da će se vrlo brzo provjeriti takve teze, kad se bude približilo održavanje popisa i kad krenu propagandne aktivnosti kao što su bile i za prethodno samo najavljeni popis, a, kako podsjeća, vidjeli smo propagandne poruke koje su dolazile iz Srbije.

- Onda ćemo dokazati ili opovrgnuti da je popis zapravo stvaran politički zakulisni interes, jer politički interes je i kad se kaže da popis treba da se održi. To je par ekselans interes svih građana i građanki i države, ali ovdje govorim o političkim zakulisnim interesima - istakao je Savić.

Komentarišući kampanju prosrpskih organizacija uoči popisa, Savić kaže da kampanja mora ,,da ide samo iz jednog izvora, a to je Uprava za statistiku“.

- To je Monstat, on treba da promoviše popis, da objašnjava šta on podrazumijeva, da objašnjava proceduru i da ima izražajnu kampanju kroz koju će objasniti sve građanima i građankama pred period kad oni mogu da očekuju učesnike popisa na svojim vratima. Moraju da im odagnaju sve sumnje koje možda imaju o zaštiti podataka, o tome gdje će se ti podaci nalaziti, koliko su sigurni... Nikakva promocija ni sa srpske, ni sa crnogorske, ni sa albanske strane ne treba da bude ta koja će da uči građane i građanke kako će da se izjasne, jer znamo do čega dovode takvi narativi. Takvi narativi dovode do onoga što se uvelo u prethodne nekolike godine, a to je da se Crna Gora posmatra kao država naroda i kao država konstitutivnih naroda, a ona to nije. Crna Gora je po Ustavu građanska država. Građanskoj državi nijesu potrebne ni sa jedne strane promotivne i propagandne aktivnosti u odnosu na to. Međutim, popis će uvijek biti meta širenja takvih vrsta narativa i pokušaja da se utiče na to kako će se građani izjasniti - istakao je Savić.

Prema njegovim riječima, lako se mogla izbjeći situacija da neko vodi kampanju mimo Monstata.

- Da smo bili pametniji, sve ovo bismo mogli lako da izbjegnemo na način da se etničko-kulturološka pitanja izostave iz popisa i da se ona dobijaju za potrebe funkcionisanja države, dizajniranja javnih politika i tako dalje, kroz druge formalne registre iz drugih institucija. Ovo je pošast koja će pokazati svoj nastavak sa izbornih dešavanja na popis stanovništva, pokazaće zapravo sve tokove novca koji će biti uloženi i za kampanje na društvenim mrežama, za pravljenje mreža, botova... Upućujem čitaoce na nedavnu analizu Digitalno-forenzičkog centra, upravo u odnosu na ovo pitanje - istakao je Savić.

Na pitanje zašto nema kampanje Monstata i zašto je proces nedovoljno transparentan, Savić je istakao da čudi da se ,,nije našlo vremena da se krene edukativnim kampanjama“.

- Nijesam u mogućnosti da pregledam sve, ali dosta se bavim medijima. Vidio sam jedan kraći intervju sa direktorom Uprave za statistiku i da je bilo pominjanja popisa u medijima, kao i da se pojavljivao sporadično poneko od sagovornika ko se bavi statistikom. Više informacija šta je popis, šta bi trebalo da bude a šta će, nažalost, on biti u Crnoj Gori dali su nam ljudi iz NVO sektora. Oni su opet popunjavali praznine koje državne institucije nijesu uspjele da popune. Čudi, ako je već moglo da se utroši vrijeme za dizajniranje posebno logoa za popis, da se nije našlo vremena da se edukativnim kampanjama krene već sad ili možda oni smatraju da to treba da bude u piku. U svakom slučaju, trebalo bi da im bude jasno da svako neispunjavanje prostora zvaničnim podacima i edukativnim kampanjama ispuniće lažne vijesti, manipulacije informacijama, manipulacije interpretacijama određenih stvari od opskurnih izvora koje će učiniti da se građani ne osjećaju prijatno tokom popisa - kazao je Savić.

Prema njegovim riječima, ono na čemu treba insistirati je da je popis najvažniji statistički proces koji se dešava u državi svakih deset godina i da, kako je kazao, apsolutno akcenat nije na tome kako se neko izjašnjava vjerski ili nacionalno, već na gomili ostalih pitanja koja su od suštinske važnosti.

- Na osnovu tih podataka će, ako nekad dobijemo normalnu vladu, ta vlada da dizajnira konkretne javne politike, ti podaci će da se koriste za strateško planiranje, akcione planove, za planiranje politika u odnosu na EU integracije i slično. Ako ne shvatimo da je popis zaista to, mi smo u jednom civilizacijskom ćorsokaku - poručio je Savić.

Na pitanje da prokomentariše to što nema međunarodnog monitoringa i ko će ocijeniti da li je popis sproveden u skladu sa pravilima i metodologijom, Savić je istakao da je međunarodno posmatranje preporuka, ali ne i obaveza.

- Koliko sam obaviješten, oni su poslali poziv Eurostatu da po uzoru na njihovu misiju koja je pratila popis 2011. odradi to i ove godine. Međutim, oni su odbili da imaju misiju u Crnoj Gori. Po onome što smo mogli čuti iz Uprave za statistiku, oni to neće raditi nigdje u regionu. Ipak, uloga Eurostata koji može da ukaže na određene propuste ne prestaje. Važno je da čitavo sprovođenje popisa bude u skladu sa već utvrđenim metodologijama i na nivou EU i na nivou organizacije UN koju sam pomenuo. To je sve usklađeno među sobom, a i važno je jer ima uticaja na svjetsku statistiku. Koliko god mi bili mali, moramo da produkujemo određene statističke podatke koji su važni i za evropsku i svjetsku statistiku - kazao je Savić.

Istakao je da međunarodno nadgledanje ili posmatranje sprovođenja popisa nije obavezno.

- Preporuka je da se na neki način obezbijedi taj dio, ali nije obavezujuće i zapravo je na tome ko bi vršio posmatanje da odluči da li će da posmatra ili ne. Ne znam zašto je ovakva odluka Eurostata. Međutim, Eurostat kao generalni direktorat u okviru Evropske komisije ima ogroman značaj za pripremanje statističkih podataka kako bi se formulisale javne politike u okviru EU, ali ima i uticaj na direktorate za proširenje, kao ispomoć ljudima koji se bave spoljnom politikom, jer oni zapravo pomažu da se ocijeni dio pregovora za pristupanje EU koji se tiče statistike, i koji pomažu da se naprave izvještaji u odnosu na ta pitanja. Tako da i taj kanal postoji koji će eventualno kvalitet popisa i njegovu usklađenost sa metodologijama usklađivati i kroz redovne i moguće ad hok izvještaje ili non pejpere koji bi mogli doći iz EU, a koji bi se, na primjer, striktno ticali popisa, ako se primijete nedostaci -objasnio je Savić.

Komentarišući izjavu ministra finansija Aleksandra Damjanovića da ,,ima zlonamjernih nagovještaja“ da bi popis mogao da se ,,poremeti ili prekine“, i šta u tom slučaju, Savić je kazao da bi ministar trebalo da objasni kakve informacije ima i da li može da ih podijeli sa zvaničnim organima kako bi oni spriječili takve eventualne radnje.

- Na šta je Damjanović mislio, ne možemo da pretpostavljamo, ali pozvao bih da se sa tim ovlaš izjavama ne izlazi u javnost, ako se nema za cilj da se probude zvanični organi koji bi mogli da ispituju ovakve navode. Važno je reći da bilo kakve sumnje u način na koji vas je neko popisao, na to da li je neko uticao na vas tokom popisivanja, da li je popisivač pokušao da utiče, važno je da se građani jave Upravi za statistiku, ali i nadležnim organima jer se ovdje radi o kažnjivim djelima. Sve ostale aspekte nećemo kazniti, a to je čitavo blato kroz koje će pokušati propaganda na društvenim mrežama i botovske aktivnosti da nas provuku do popisa. Volio bih da me stvarnost demantuje, ali mislim da će biti onako kako smo, nažalost, navikli od najbližeg susjeda - poručio je Savić.

UMJESTO STATISTIKE POLITIKA

Digitalni forenzički centar (DFC) u analizi ,,Popis stanovništva: Između statistike i politike“ naveo je da, umjesto dobijanja socio-demografske slike Crne Gore, popis u Crnoj Gori se ne tretira kao prikupljanje statističkih podataka već se zloupotrebljava u političke svrhe i to ne samo u našoj zemlji već i u regionu.

Podsjeća da je praksa zemalja EU potpuno drugačija - ,,Njemačka na popisu stanovništva ne pita za naciju i jezik, kao i Francuska, u kojoj pri izradi te demografske statistike nijesu zainteresovani ni za vjersku pripadnost građana. Sličnom praksom vode se mnoge druge evropske zemlje, pa Italijanima, Dancima, Šveđanima, Holanđanima pitanje o naciji nije dio popisa. SAD, Rusiju i Kanadu ne interesuje vjerska pripadnost stanovništva, a jezik je mnogima od njih najmanje bitan“.

Iz DFC-a kažu da, iako je Crna Gora Ustavom definisana kao građanska država, pitanje popisa automatski pokreće pitanja nacionalnog, vjerskog i kulturnog (upotreba jezika) opredjeljenja.

- Zaoštrava se retorika političara, pojačavaju se aktivnosti crkvenih velikodostojnika kao i organizacija koje nose nacionalni predznak, a sve to prati agresivna medijska kampanja. Tome smo svjedočili 2011. godine kada je održan prvi popis stanovništva nakon obnove nezavisnosti - navodi se u analizi.

Srbija je, dodaju iz DFC-a, bila aktivni učesnik u kampanji uoči popisa 2011. godine.

- U to vrijeme sekretar Saveta za saradnju sa nacionalnim savetima Srba u regionu Mlađan Đorđević i savjetnik tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića, često je boravio u Crnoj Gori uoči popisa, a u crnogorskim medijima se pojavila informacija da on rukovodi agresivnom kampanjom koja je za cilj imala da se na popisu u Crnoj Gori što više građana izjasni kao Srbi. Dio ove kampanje bio je i Novak Đoković - dodaje DFC.

Propagandistički prosrpski i proruski mediji, kako dodaju, poput IN4S su još prije dvije godine krenuli u kampanju pod sloganom „Nije crnogorski ako nije srpski“.

- Kampanja se zasniva na lažnom narativu o ugroženosti Srba i srpskog identiteta u Crnoj Gori, dok se istovremeno plasira agresivna propaganda prema drugim nacionalnim, vjerskim i kulturnim zajednicama u Crnoj Gori. Kao i tokom 2011. kampanja za ovaj popis se zasniva na negiranju crnogorskog identiteta, ali i crnogorskih državnih simbola - pojasnili su iz DFC-a.

Uključiti opoziciju u rad popisnih komisija

Marko Savić kaže da bi predstavnike opozicionih partija trebalo uključiti u rad popisnih komisija, jer se, kako je kazao, time podstiče inkluzivnost procesa.

Objasnio je da je sastav popisnih komisija na nivou lokalne samouprave određen zakonom.

- Jedini prostor koji se kao primjer dobre prakse ostavlja za učešće predstavnika opozicionih partija je u prijedlogu predsjednika Opštine i tri člana predstavnika lokalne samouprave. Predstavnike opozicionih partija treba uključiti u rad popisnih komisija, jer time se podstiče inkluzivnost procesa, podstiče se dijalog među suprotnim stranama, djelimično se utiče na dodatnu kontrolu sprovođenja procesa - istakao je Savić.

Što su prosrpske stranke tražile i dobile 2003. i 2011. godine da ne bi bojkotovale popise

Da je za prosrpske partije popis u Crnoj Gori političko, a ne pitanje statistike, svjedoči i njihovo ponašanje u popisima 2003. i 2011. godine, kada su u oba navrata prijetili bojkotom ukoliko im se ne ispune određeni zahtjevi.

Zahtjevi su im u oba navrata, kao čin dobre volje, ispunjeni i pored činjenice da nijesu bili predviđeni tadašnjim zakonskim rješenjima. Ništa od uslova na kojima su insistirale tadašnje opozicione partije nije implementirano za popis koji će se održati u novembru ove godine.

U popisu održanom prije 20 godina, da ne bi došlo do bojkota, opozicione partije su tražile i dobile ispunjenje tri uslova. U svakoj od popisnih komisija u lokalnim samoupravama tražile su po dva predstavnika, broj popisivača shodno zastupljenosti u lokalnim parlamentima i treće, što je bio presedan u odnosu na popisivačku praksu – ručnu obradu rezultata po pitanjima nacionalnosti, vjeroispovijesti i jezika na nivou opština po principu prebrojavanja glasačkih listića.

Za popis koji je održan 2011. godine, ponovo pod prijetnjom bojkota, prosrpke opozicione partije su proširile spisak zahtjeva, a tadašnje vlasti su im ponovo izašle u susret. Osim zahtjeva da u svim popisnim komisijama na lokalnom nivou imaju po dva predstavnika, ovoga puta su tražile i da učestvuju u izboru kontrolora i popisivača.

Tada je na zahtjev opozicije uvedena i takozvana dupla popisnica ukoliko to traži osoba koja se popisuje, a to je bila zamjena za ručno prebrojavanje podataka po pitanjima izjašnjavanja o nacionalnosti, vjeroispovijesti i jeziku po principu prebrojavanja glasačkih listića, što su opozicione partije tražile na popisu 2003. godine.

Takođe, tražili su i kontrolu unosa u elektorske baze podataka, kao i objavljivanje rezultata o nacionalnosti, vejroispovijesti i jeziku najkasnije 90 dana nakon završetka popisa. Pored svega nabrojanog, na popisu 2011. godine, opozicija je insistirala i na međunarodnom monitoringu koji je podrazumijevao nadgledanje pripreme, izrade metodologije, samu organizaciju, ali i unos i obradu podataka.

I pored ispunjavanja svih uslova tadašnje opozicije, popis je 2011. godine, iako klasična statistička procedura, uoči njegove realizacije pretvoren u političko pitanje i razlog za brojne špekulacije, žestoka međupartijska prepucavanja i kampanju koja je ličila na predizbornu. 

Aktivne su bile organizacije skoro svih nacionalnih zajednica, a naročito je ostalo upamćeno da se u kampanju uključio i srpski teniser Novak Đoković čija je slika, uz sugestivnu poruku, bila na bilbordima duž prometnih saobraćajnica, kao i da je lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić saopštio da njegova partija ne priznaje rezultate popisa.

Popis iz 2011. godine bio je prvi u nezavisnoj Crnoj Gori i prvi koji su kontrolisali Evropska komisija i Eurostat u svakoj njegovoj fazi. Eksperti Eurostata kontrolisali su pripremu popisa, metodologiju, petnaestodnevnu fazu prikupljanja podataka i na kraju - njihov unos.