To je stav pravnog analitičara, advokata Veselina Radulovića, dok iz Vlade, Monstata i civilnog sektora koji se bavi ovim temama nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa političko-pravnim problemima oko sprovođenja statističkog izjašnjavanja građana.

Skupština Crne Gore je 12. decembra 2022. godine donijela Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova za ovu godinu, uprkos evropskim standardima da se on ne održava u izbornoj godini (u 2023. su bili predsjednički i parlamentrani izbori).

Vlada u tehničkom mandatu će, na osnovu Uredbe koju je donijela početkom godine na osnovu Zakona o popisu, organizovati izjašnjavanje od 1. do 15. novembra. Prema budžetu za ovu godinu, on će koštati 4,7 miliona eura.

Da bi se popis odložio treba promijeniti Zakon o popisu, što je neizvodljivo jer Skupština novog saziva nije konstituisana i ne može odlučivati.

Pravnik Veselin Radulović je kazao za “Vijesti” da formalno pravno nema prepreka, ali da ne bi bilo preporučljivo da Vlada u tehničkom mandatu radi ni popis ni bilo koje druge bitne stvari, ali da ona, u nedostatku Zakona o Vladi, preko godinu dana radi u punom kapacitetu.

“Vlada u tehničkom mandatu da je iole odgovorna, sama bi se uzdržavala od sprovođenja popisa”, kazao je Radulović.

On je istakao da je međunarodna preporuka da se popis ne vrši u istoj godini kada se održavaju izbori, ali da ne bi bio problem nakon izbora:

“Problem je što je Vlada u tehničkom mandatu i što se popis politički zloupotrebljava u Crnoj Gori. Uvijek je to tako bilo, da nije statističko nego političko pitanje, nacionalno i vjersko prebrojavanje. Izgleda da malo koga interesuje ono ostalo što bi trebalo da bude glavno”, istakao je Radulović.

Pošto su u toku pregovori o formiranju nove izvršne vlasti, koji mogu trajati do sredine novembra, u slučaju da ona ne bude izabrana mogu biti raspisani izbori, čiji će se početak kampanje poklopiti sa popisom. Eksperti Evropske unije su ranije upozoravali da se to ne bi trebalo dešavati.

Iz MONSTAT-a, koji je nadležan da pripremi organizaciju i sprovođenje popisa, kao ni iz Vlade Crne Gore, juče nisu odgovorili na pitanja da li je, pravno gledano, prepreka da popis stanovništva, domaćinstava i stanova radi Vlada koja je u tehničkom mandatu i da li je predviđeno održavanje popisa i ukoliko ne bude izabrana nova Vlada i budu raspisani izbori.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je prije tri dana poručio da nema potrebe za odlaganjem potpisa, nakon što je predsjednik popisne komisije Tuzi Nik Đeljošaj od Vlade zatražio da se odgodi za mjesec dana jer smatra da do sada nije urađeno sve po zakonu.

Đeljošaj je zamjerio što Uprava za statistiku, između ostalog, opštinskoj komisiji Tuzi nije dostavila javni poziv i prijavu za popisivače i na albanskom jeziku.

Iz Monstat-a su saopštili da je završen prevod javnog oglasa na albanskom jeziku, koji je prethodno bio planiran, ali da nije dostavljen jer je osoblje na obuci za državne instruktore.

U Zakonu o popisu je navedeno da građanin ima pravo da se ne izjasni o pitanjima koja se odnose na nacionalnu ili etničku pripadnost, o vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori, kao i o invaliditetu i vrsti invalidnosti.

Popis kasni dvije godine jer je trebalo da bude održan 2021. godine, deset godina nakon završetka prethodnog.

Ministarstvo finansija i Uprava za statistiku zaduženi su da do 15. oktobra 2023. godine obezbijede tehničko-prostorne uslove za unos i obradu podataka za popis, odnosno sprovođenje popisnih i postpopisnih aktivnosti.