Prema ocjeni Ines Mrdović iz NVO Akcija za socijalnu pravdu, statistika vrlo često otvara više pitanja nego što daje odgovora, te da često više zbunjuje nego što informiše javnost.

– Ako broj nezaposlenih već godinama ne pada ispod 40 hiljada, onda se nemate čime specijalno hvaliti, jer zapravo nijeste uspjeli ozbiljnije ni da "načnete", a kamoli riješite ovaj problem. Možda bi predstavnici tehničke vlade, kada se hvale brojkama o broju novozaposlenih, trebalo da pođu u neki od gradova na sjeveru zemlje i popričaju malo sa građanima, pa da se stvarno uvjere u razmjere nezaposlenosti i ukupno siromaštva, umjesto što im prikazuju nekakvu "ružičasto statističku" realnost, ocjenjuje za "Dan" Mrdović.

Ističe da je činjenica da je u kratkom vremenskom roku došlo do znatnog skoka aktivnog broja stanovništva u zemlji, a znajući da je u zemlji sredinom godine bilo bezmalo 100 hiljada stranaca (dominantno Rusa i Ukrajinaca) na privremenom i stalnom boravku, i po osnovu privremene zaštite, to otvara pitanje da li su u statistiku uvršteni strani državljani i po kojim osnovama.

– Nije poznato koliko je stranaca, od kojih su mnogi došli sa značajnim finansijskim sredstvima, u međuvremenu otvorilo firme i po tom osnovu steklo zaposlenje. Drugim riječima, nije poznato koliko je u toj ukupnoj statistici zaposlenih domaćih, a koliko stranih državljana, i da li se podaci o broju nezaposlenih odnose samo na domaće državljane, pa to ukupno "krivi" sliku o stvarnom obimu zaposlenosti i nezaposlenosti u zemlji, ukazuje Mrdović.

Građanski aktivista Dževdet Pepić naglašava da je već više nego poznato da nam statistika može poslužiti i kao "brojke, kada nešto hoćemo da prikažemo kao dobro, kada nam to ide u prilog, ili kao loše kada nam nešto ne odgovara".

– A i ono što je kod mnogih u najmanju ruku sumnjivo, jeste i to da li se mi možemo pohvaliti baš preciznom i na jasnim principima iskazanoj statistici. Što se tiče broja aktivnog stanovništva od 321,6 hiljada. A od toga je broj zaposlenih, sa kojim se hvali Vlada sa rekordnom zapošljenošću od 87,1% i 41,6 hiljada 12,9% nezaposlenih lica. Do te i takve brojke možda se može (a i svi su izgledi i želi) doći, uračunavajući u spisak zaposlenih i sezonsku radnu snagu. Za koju se zna da nam je naročito tokom ljetne sezone kod nas radno angažovana. A u te i takve zaposlene, uračunava se i nedomicilno stanovništvo, kako iz regiona, tako i šire. No ono što se svakako mora primijetiti, da se i baš nešto nije toliko razvila, prije svega mislim tu na privredu, da bi se drastično smanjio broj nezaposlenih. Na stranu ovom prilikom i to što ima i onoga da mnogi koji i rade, za to i ne primaju redovnu nadoknadu. Uz sve ovo, iako ovo i nije vezano baš za zaposlene i nezaposlene, moram da naglasim, da se i kod nas statistika koristila i da nam "ukaže" to koliko nam dnevno treba, da izdvajamo za hranu radi golog preživljavanja. Ono što sigurno znam, bez obzira što i kako se neko poziva i koristi statistiku, jeste to da se ovi podaci i baš ne mogu toliko pouzdano koristiti, da bi se moglo opisati, pa i objasniti, stanje u društvu. Jer, ove i ovakve brojke, po mojem skromnom sudu, i ne daju nam baš najjasniju sliku o našim svakodnevnim problemima i situacijama, smatra Pepić.