On je, u intervjuu za njemački list Frankfurter algemajne cajtung (FAC), istakao da je najbolja garancija za očuvanje makedonskog identiteta da nakon ulaska u NATO Sjeverna Makedonija postane članica EU.

Upitan da li postoje garancije da Bugarska neće postavljati dalje zahtjeve nakon eventualnog usvajanja ustavnih amandmana, Osmani je rekao da niko ne može da zna šta će donijeti naredni dan.

“Nažalost, često smo bili razočarani, a dinamika u bugarskoj politici je toliko neizvesna da se ne zna šta će sutra donijeti. Prilično sam siguran da će Bugarska nastaviti da formuliše nove zahtjeve. Ali za mene je važno šta je na dnevnom redu EU, ništa drugo“, rekao je šef diplomatije Sjeverne Makedonije, a prenio Dojče vele na makedonskom.

Istakao je da je Sjeverna Makedonija postigla smo kompromis sa Bugarskom, akcioni plan za manjine i da želi da se pomjeri sa istorijskih interpretacija i pitanja identiteta na ljudska i manjinska prava.

“Želimo da pomjerimo temu sa istorijskih interpretacija i pitanja identiteta na ljudska i manjinska prava, jer to je ono u čemu smo dobri. To kažem kao osoba koja ne potiče iz najveće etničke (albanske) grupe u državi“, rekao je Osmani.

Sjeverna Makedonija je, istakao je, izgradila jedinstven model funkcionalne multietničke demokratije, suprotno svim skepticima koji su mislili da to nije moguće na Balkanu.

Šef diplomatije Sjeverne Makedonije smatra da su pogrešno protumačene ankete koje pokazuju da je velika većina građana protiv ustavnih izmjena za uvođenje Bugara u Ustav.

Građani odbacuju ubacivanje identitetsko-političkih sukoba u proces proširenja EU, ali te opasnosti od predstojećih ustavnih amandmana nema. Naprotiv. Oni će “jačati i širiti multietničku demokratiju“, rekao je Osmani.

Dodao je da je svjestan opasnosti da će neki krugovi u Bugarskoj pokušati da zloupotrijebe položaj preko 80.000 (prema FAC-u) makedonskih državljana koji posjeduju bugarske pasoše.

“Znam da iza zahtjeva za manjinskim pravima stoje nečasne namjere. Ali za mene je veća prijetnja to što će naši građani, sve dok nisu dio EU biti prinuđeni da apliciraju za bugarske pasoše iz socijalnih i ekonomskih razloga“, rekao je Osmani u intervjuu za FAC.

Bugarski poslanik u Evropskom parlamentu Andrej Kovačev je 22. septembra na društvenim mrežama objavio da više od 120.000 građana Sjeverne Makedonije ima bugarski pasoš i da će njihova imena uskoro biti javno dostupna.

Sjeverna Makedonija je u julu prošle godine u Briselu počela prvu fazu pregovora sa EU, ali da bi prešla u drugu fazu i počela da otvara poglavlja, mora da po zahtjevu Sofije unese Bugare u Ustav, za šta vladajuća koalicija SDSM i DUI nema neophodnu podršku opozicione VMRO DPMNE.

U Sobranju je polovinom avgusta počela plenarna sjednica o tome, ali je glasanje odloženo na neodređeno vrijeme dok vladajuća koalicija ne obezbijedi dvotrećinsku većinu za šta su joj potrebni i glasovi poslanika najveće opozicione partije.

Neformalni rok za usvajanje ustavnih amandmana je kraj ove godine da bi druga Međuvladina konferencija Sjeverne Makedonije i EU bila održana, posle završetka “skrininga“ planiranog za decembar.