Bivša bolnica za mentalno zdravlje u berlinskom kvartu Rajnikendorf, koja je 2019. pretvorena u gradski centar za registraciju tražilaca azila, može da primi do 1.000 migranata, ali je puna.

Gradski službenici su postavili dodatnih 80 kreveta u prostorijama obližnje crkve. U Berlinu postoji još 100 skrovišta za azilante, ali su i ona popunjena.

Berlinska vlast navodi da će na bivšem aerodromu Tempelhof otvoriti hangar u kojem će biti smještani migranti i da će postaviti veliki šator u gradskom centru za registraciju tražilaca azila.

Gradske vlasti su najavile da će u tu svrhu biti korišćeni i jedna bivša prodavnica i hoteli i hosteli, gdje će ukupno biti 5.500 kreveta, jer se do kraja godine očekuje novi priliv migranata.

Dovoljno mjesta nema ni u vrtićima i školama. Uz tražioce azila, Berlin je ove godine primio i 11.000 izbjeglica iz Ukrajine, nakon što ju je Rusija napala.

Nedostatak prostora i novca za migrante i ukrajinske izbjeglice nije problem samo u Berlinu, već širom Njemačke, gdje lokalni i državni zvaničnici bezuspješno traže više sredstava od savezne vlade.

Od januara do avgusta ove godine, azil je u Njemačkoj zatražilo više od 220.000 ljudi, od kojih je većina iz Sirije, Avganistana, Turske, Moldavije i Gruzije. U 2022. godini azil je u Njemačkoj zatražilo 240.000 ljudi.

Njemačka prima više migranata od većine evropskih zemalja, ali i dalje znatno manje nego Turska i Liban, gdje su milioni ljudi iz Sirije.

AP prenosi da je jedan od njih, Kurd iz istočne Turske, rekao da je platio 6.000 eura švercerima da avionom doputuje iz Ankare u Beograd, a zatim automobilm u Njemačku.

Izvor: Beta