U izvještaju koji je šef Misije Crne Gore u Briselu dr. Petar Marković, poslao Podgorici nakon rasprava o političkoj situaciji u Crnoj Gori, sa šeficom Delegacije EU, ambasadorkom Oanom Kristinom Popa na Radnoj grupi Savjeta EU za proširenje (COELA) održanoj 12. septembra, upozorio je između ostalog na “šumove u komunikaciji” između Crne Gore i EU.

U izvještaju koji je Antena M imala na uvid, ambasador navodi da “zabrinjava da dosadašnji povoljan narativ o Crnoj Gori kao novom domu za ukrajinske izbjeglice najednom zamjenjuje narativ o Rusima. Nakon izlaganja ambasadorke Pope, ova tema se javija u svim razgovorima sa kontaktima iz institucija i država članica”, piše u komentarima na kraju izvještaja koji nosi datum na 21. septembar, a koji je Marković poslao svojoj vladi, odnosno Ministarstvu vanjskih poslova (MVP).

Ambasador, vladi u Podgorici predlaže transparentnost po pitanju Rusa kao i konkretne korake kojima bi tebalo uvjeriti Brisel da nije riječ o ruskim oligarsima povezanim sa režimom u Moskvi:  

“S obzirom na političku „radioaktivnost" ove teme u Briselu, nakon razovora sa Fenet (Elza Fenet, šefica odJeljenja za Zapadni Balkan u Evropskoj službi za vanjske poslove) predlažemo da naša strana pošalje ažurirane podatke o broju i karakteru ruskih emigranata i na taj način pokaže transparentnost. Ova bi analiza, naša je nada, potvrdila našu intuiciju da se prije svega radi o mladim i preduzimljivim ljudima koji bježe od regrutacije i autoritarnog režima i sa sobom nose startup-ove i kreativnu industriju, a ne, kako se možda implicira potenciranjem ove teme, o oligarsima i kompanijama koje imaju za cilj mimoilaženje sankcija EU. Istovremeno, sugerišemo da se ne smije dozvoliti da se ova tema odvoji od UA (Ukrajine), strateški komunicirati sa partnerima da se radi o antiratnim i antirežimskim Rusima, naglašavati slogu među ovom, i, i dalje rastućom zajednicom Ukrajinaca u Crnoj Gori, podsjećati da su brojke gotovo zanemarijive u odnosu na susjedstvo, te da smo i dalje proglašeni neprijateljem Ruske Federacije, koji bezrezervno podržava pravu stranu u ovom sukobu”, stoji u preporuci ambasadora Markovića.

Sažimajući utiske, sa sastanka članova COELA-e, delegata država članica, na kome su svoje viđenje situacije osim Pope, iznijeli Majkl Miler, šef jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu EK za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (DG NEAR), kao i Elza Fenet, šefica odeljenja za Zapadni Balkan u Evropskoj službi za vanjske poslove, ambasador je podcrtao da su delegati izuzimajući hrvatskog člana, kome na navodi ime, ali za kojeg kaže da se prvi javio za riječ da bi, kako je naveo“ raspravi dala pozitivniji ton” uglavnom bili kritični.

No riječ je prva dobila Poljska sa čijom je, kaže ambasador, “oštrinom” bio iznanađen:

“Poljska je prva dobila riječ i naglasila da je gore opisano stanje kod predvodnika u pregovorima ‘dokaz da EU ne bi smijela da odredi datum proširenja’. Pitala i da li CG planira da uvede „zakonodavstvo" koje bi omogućilo da se Rusi dodato utemelje u Crnoj Gori i da li građani Ukrajine i dalje dolaze u CG (pretpostavljamo da se ovdje misli na ponovno uvođenje zlatnih pasoša). Delegat Poljske je iznio stav o nedostatku saradnje čak i na nivou NATO-a i pitao da li postoji rizik da Crna Gora izveze nestabilnosti u region”.

U odgovoru, navodi ambasador Marković, Popa je podvukla da se prisustvom državljana Rusije upumpava novac u crnogorsku ekonomiju, što navodi CG da se fokusira na izuzeća od viza umjesto da podstiče turizam. Zapadni turisti i preduzeća su u padu, konstatovala je, za razliku od državljana i preduzeća trećih zemalja. Obećanja PES-a o povećanju plata i penzija ne mogu se ispuniti, dok ne budu u vladi  - i ne pronađu potrebna sredstva kod međunarodnih finansijskih institucija. lako ne postoji plan da se Rusima ponude podsticaji da postanu građani Crne Gore, ne postoje ni ozbiljni planovi za uvođenje viznog režima prema njima, odgovorila je Popa.

Zbog ovakvih kritičnih tonova, ambasador je Podgorici predložio “da se u zemlji i Varšavi ispita je li riječ o organskim stavovima ili se napadom na Crnu Goru, pogotovo u pogledu datuma pristupanja, posredno napada Ukrajina čije članstvo ova zemlia i dalie podržava, ali sa kojom se trenutno nalazi u tinjajućem trgovinskom ratu oko žita, iako je ne smije direktno napasti u pogledu (brzog napretka u i straha od skorog) proširenja u sadašnjoj klimi”.

Ambasador je izdvojio i pitanja i zapažanja delegata, o medijskom pejzažu kontrolisanom od strane srbijanskih medija, kao i mogućnostima da se nađe izlaz za različita viđenja predsjednika Jakova Milatovića i mandatara Milojka Spajića o formiranju buduće vlade.

“Rumunija i Austrija tražile su još informacija o odnosima CG i Srbije. Irska se interesovala o eventualnim promjenama u podršci javnosti članstvu u EU. Uz aluziju Njemačke na „osjećaj osionosti" (entitlement) Vlade i nedostatak spremnosti da se „posluša savjet" i sprovedu neophodne reforme, Austrija se saglasila sa potrebom slanja konzistentnih poruka i zatražila da se najrelevantnije poruke i sagovornici podijele sa državama članicama. Osvrćući se na optužbe za miješanje EU i činjenicu da je medijski pejzaž široko kontrolisan od strane srbijanskih medija, Austrija je pitala kako Delegacija komunicira sa širom javnošću u Crnoj Gori. Pored navedenog, ove države članice interesovale su se koje opcije postoje da se nađe izlaz iz različitih pristupa Predsjednika države i mandatara o formiranju Vlade. Dodatno, Irska se osvrnula na nedavne izjave crnogorskih političara i zatražila ocjenu podrške EU integracijama. Luksemburg je pitao da li postoji nazadovanje u vladavini prava i da li je bilo napretka u pogledu kritičnih merila (jedan od sinonima za naša prioritetna privremena merila u Briselu). Delegat Luksemburga takođe je zatražio analizu ekonomske situacije, posebno imajući u vidu gore navedeno mnoštvo Rusa i njihovih preduzeća u CG. Grčka je zatražila ocjenu budućih koraka DPS-a, sada kada je izgubio većinu. Takođe je pitala da li će neuspjeh u formiranju nove vlade nužno dovesti do novih izbora ili će PD Milatović, moći ipak dati mandat drugoj osobi”.

Popa je, navodi Marković, “djelimično” odgovorila na sljedeće:

“Javna podrška EU je veoma visoka, ali bez rezultata, podrška će nestati. Istakla je nedostatak dosljednosti Vlade u javnoj komunikaciji o projektima EU, da se javna komunikacija loše vodi na CG strani, kao i da je moguće da je to doprinjelo opadanju izlaznosti na izborima. Potvrdila da CG zvanicnici imaju pritužbe na miješanje, a istovremeno ne uspijevaju da vide i iskoriste prozor mogućnosti sada kada je proširenje EU prioritet. Odnosi između CG i Srbije se, prema njoj, postepeno normalizuju, a kao dokaz navela imenovania ambasadora nakon posjete PD Milatovića Beogradu. Što se popisa tiče, izvijestila da bi on trebalo da se održi kada je i planirano, u novembru”.

Iz ambasadorovog sažimanja Popinog uvodnog izlaganja, u kojem je šefica Delegacije EU, članovima COELA-e, predočavala situaciju u Crnoj Gori i potpunu blokadu sistema, vrijedno je pomenuti samo dvije stvari: njeno uočavanje da je "veliko prisustvo ruskih državljana u CG, kao i veliki broj ruskih kompanija koje su se preselile u CG" te da je jedino mjesto gdje je u proteklom periodu uočila "određeni napredak vidljiv samo u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala".

Miler je, kaže dr. Marković, pak na pitanja delegata odgovorio da EK i dalje očekuje da će CG nastaviti sa reformama, zbog čega pododbori i Odbor za stabilizaciju i pridruživanje i dalje teku redovno.

“Izvjestio je kao novitet da, u skladu sa preporukom MEU, DG NEAR sa pregovaračkom strukturom i MEU sprovodi internu vježbu kako bi procijenio da li je i u kojoj mjeri CG ispunila završna mjerila u tehničkim poglavljima i privremena mjerila u oblasti vladavine prava - sve to kao tehničku pripremu za eventualni BAR i nastavak pregovora. Napomenuo je da mu iskustvo pokazuje da se u CG reformski pomaci često odblokiraju kada su finansijski podržani od strane EU. lako ne postoji nazadovanje u poglavljima, CG nerijetko stagnira”.

Što se ekonomije tiče, rast BDP-a u 2022. godini podstaknut je privatnom potrošnjom i turizmom, kao i novčanim injekcijama državljana Rusije i Ukraine što nije održivo, upozorio je evropski zvaničnik zadužen za proširenje Crne Gore i Srbije i poručio da Crna Gora, treba da iskoristi zamah proširenja i ne propusti “aktuelni prozor mogućnosti”.

“Dugoročna i stopa nezaposlenosti mladih je „uporna", a trenutni budžetski deficit se povećava. Što se tiče poruka koje savjetuju da koriste države članice, Miler je predložio da se naglasak stavi na kredibilitet procesa. S tim u vezi, napomenuo je da, ako bi CG mogla da isporuči privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, onda bi određeni broj tehničkih poglavlja mogao biti zatvoren u srednjem roku. Crnu Goru treba podsticati da iskoristi zamah koji je evidentan u politici proširenja i da ne propusti aktuelni prozor mogućnosti” prenio je ambasador Marković poruku EU zvaničnika, svojim šefovima u Podgorici.

Iz izvještaja dr. Markovića o raspravi, zaključuje se da je pozitivno mišljenje o Crnoj Gori iznijela isključivo hrvatska delegatkinja, koja je pohvalila posjetu predsjednika Milatovića Hrvatskoj početkom septembra, gdje je naglašena potreba sprovođenja evropskih reformi “i sa CG i HR strane, kao i o ambiciji PD (predsjednika države) da CG postane prva naredna članica EU”.

“Pitala je o očekivanjima i namjerama kada je Plan rasta za CG u pitanju i istakla naš novoposlati Željeznički projekat za ZIO kao važan signal da projekti i strateško planiranje ipak sasvim ne izostaju. Hrvatska i Slovenija zatražile dodatne informacije o predstojećem popisu stanovništva”, naveo je.

U završnom komentaru ambasador Marković je upozorio:

“Upoređujući redovne razmjene mišljenja između šefova Delegacija EU u državama regiona ¡ članova COELA -e, delegatkinja Kipra u razgovoru sa nama prijateljski je istakla da se u pogledu načina izvještavanja ambasadorke Pope u poređenju sa drugim ambasadorima iz regiona pred COLA stiče utisak da postoje određeni „šumovi u komunikaciji" između Delegacije EU u Podgorici i predstavnika Vlade.”

Ambasador kaže i da su “zatražili razgovore sa Milerom i Fenet, kao i pojedinim državama članicama koje su imale negativne stavove i intonirana pitanja kako bismo ih adresirali”.

Izvor:Antena M