Cilj provjere je da utvrde da li su ti slučajevi zaista prevare, jer se te osobe nakon dobijanja rješenja zapošljavaju u svojim ili drugim firmama, a zatim traže subvencije zarada iz ovog Fonda, koje su često i višestruko veće od prosječne. Ukoliko naknadne provjere potvrde bilo kakve sumnje, o ovim slučajevima će biti obaviješteno i nadležno tužilaštvo.

Na sumnju da ljekarske komisije u ova dva grada olako daju rješenja o invaliditetu, pokazuju i podaci iz evidencije Zavoda za zapošljavanje za avgust, prema kojoj u Beranama ima 2.188 osoba na invaliditetom, a u osam puta većoj Podgorici 700. U Rožajama je registrovano 1.986 osoba sa invaliditetom, a u Kotoru, koji ima isti broj stanovnika, 35.

Umjesto devet, trošak povećan na 26 miliona

Zbog velikog rasta broja osoba sa invaliditetom koji traže subvencije, kao i visokih zarada na koje su prijavljeni, ovaj Fond je bankrotirao u maju jer za ove subvencije isplatio 13 miliona eura, dok su njegovi prihodi bili devet miliona. Vlada je zatim iz budžetske rezerve morala Fondu da isplati još 13 miliona eura. Novac koji nedostaje Fondu isplaćuje se iz budžeta, jer je država garant ovih isplata.

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, iz ovog Fonda se poslodavcima koji zaposle osobe sa invaliditetom uplaćuje novac do 75 odsto bruto zarade na koju je prijavljena ta osoba. Zakon nema ograničenja iznosa zarade koja se može subvencionisati, niti ukupni iznos koji se subvencioniše, niti je definisano ko može da kontroliše ovaj postupak ili vanredno preispituje rješenje komisije. Dio poslodavaca i osoba sa invaliditetom je uočio tu zakonsku prazninu, pa je u posljednje dvije godine došlo do velikog rasta broja osoba koje se prijavljuju, ali i iznosa zarada na koje su zvanično osigurani. Dosadašnji rekorder je osoba koja iz Fonda dobija subvenciju od 75 odsto svoje bruto zarade od 8.456 eura.

Odsele čim dobiju rješenje

Neki od novih spornih slučajeva je I. K. iz Bijelog Polja koja je u Beranama prijavila prebivalište 24. maja ove godine, dva dana kasnije je podnijela zahtjev za utvrđivanje procenta invaliditeta i sticanje statusa lica sa invaliditetom, kojeg je dobila u procentu od 51 odsto. Zatim se ova osoba vratila u Bijelo Polje gdje joj je i radno mjesto i zatražila subvenciju svoje zarade iz budžeta.

Sličan slučaj je i za G. Đ. iz Podgorice koji “napušta” posao u glavnom gradu i u Beranama za period od 1. marta do 31. maja ove godine zaključuje ugovor o radu za nepuno radno vrijeme, čime je stekao pravo da ga pregleda komisija iz ovog grada. Zahtjev za utvrđivanje procenta invaliditeta podnio je 17. marta, a 29. mu izdato rješenje o invaliditetu od 51 odsto. Već narednog dana 30. marta raskida radni odnos kod poslodavca u Beranama i vraća se na posao u Podgoricu gdje predaje zahtjev za subvenciju zarada o trošku države.

Sagovornik “Vijesti” je kazao da postoji mnogo sličnih slučajeva iz ova dva grada, gdje osobe iz tih, ali i drugih gradova, u kratkom roku dobijaju tražena rješenja, nakon čega se odmah javljaju Fondu za subvencije.

To ih u Fondu, kako kaže, navodi na sumnju da su te osobe nakratko promijenile prebivalište ili radno mjesto za te gradove da bi lakše stekle status osobe sa invaliditetom. Zbog toga će obratiti Fondu za zdravstveno osiguranje kao i ovim područnim jedinicama za detaljnije podatke o spornim slučajevima, a o svemu će obavijestiti nadležno Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Vladu.

Izigrana humana ideja

Ovaj Fond novac dobija od naknade koju plaćaju poslodavci koji nemaju zaposlene osobe sa invaliditetom, zavisno od ukupnog broja radnika. U prošloj godini je Fond prihodovao oko 9,8 miliona eura od doprinosa, dok su za subvencije isplatili 14,4 miliona eura.

Predlogom finansijskog plana za ovu godine bilo je predviđeno da se od naknada Fonda prihoduje devet miliona eura, a da iz državnog budžeta budu uplaćena dodatna četiri miliona. Međutim, zbog povećanja zahtjeva već u maju je bilo jasno da će planirani iznos za cijelu godinu biti potrošen za manje od šest mjeseci, pa je Vlada kao garant Fonda iz budžetske rezerve morala da uplati još 13 miliona.

Tako će očekivani trošak za cijelu godinu biti dvaput veći nego u prošloj godini. Broj korisnika ovih subvencija, kao i visina zarada na koje su prijavljeni, se povećava iz godine u godinu, a posljednjih mjeseci je to dostiglo drastična povećanja, tako da se humana ideja o pomaganju osobama sa invaliditetom da se zaposle pretvorila u svoju suprotnost i iscrpljivanje državne kase.

Ministarstvo najavljivalo zakon, ali ga odložila politička kriza

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja ranije su “Vijestima” kazali da su od Zavoda za zapošljavanje dobili informaciju o slučajevima isplate subvencija za sumnjive natprosječno velike zarade.

U aprilu su iz ovog resora najavili da su pokrenuli “određene aktivnosti kako bi se ovaj problem u što kraćem roku riješio”.

“Uporedo sa ovim aktivnostima, radimo na donošenju novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, kao i Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, kada će se zaokružiti i značajno unaprijediti ova oblast”, naveli su tada iz Ministarstva.

Međutim, pitanje je kada će promjena Zakona biti usvojena zbog političke krize i neaktivnosti Skupštine, a ovaj Fond i državni budžet i dalje svakog mjeseca trpe veliku štetu.

Fond ima nadležnost samo da plaća

Iz Fonda su “Vijestima” kazali da nemaju zakonsku mogućnost da osporavaju i kontrolišu ljekarska rješenja i iznose zarada na koje se osobe prijavljuju, već samo da plaćaju subvencije po primljenim zahtjevima.

Kao i da od tih istih korisnika i njihovih poslodavaca dobijaju tužbe ako zakasni isplata subvencija i za nekoliko dana.

Zbog toga iz Fonda ponovo apeluju na hitnu izmjenu zakona kao i promjene načina rada ljekarskih komisija.