Dobrovoljni penzijski fondovi su finansijske institucije koje isključivo služe za penzionu štednju. Oni predstavljaju vrstu investicionih fondova koji prikupljaju penzijske doprinose koji se dalje investiraju kako bi se njihova vrijednost očuvala, odnosno uvećala. Iznos koji se akumulira u penzijskom fondu se zatim koristi za isplatu privatne penzije.

Penziona štednja je dugoročna štednja. Zbog toga je bitno očuvati vrijednost uplaćenih doprinosa od uticaja inflacije i uvećati je putem investiranja.

Čekaju informacije

Iz CKB banke su Pobjedi kazali da se mogućnost otvaranja privatnih penzionih fondova može razmatrati jedino na osnovu potpunih informacija o tome šta pomenuti program predviđa.

– Podsjećamo da su dostupnost informacija i transparentnost ključne za donošenje poslovnih odluka i uspješnu implementaciju reformi, a posebno onih koje utiču na dugoročnu finansijsku sigurnost građana. Kada budu u potpunosti poznate sve pojedinosti u vezi sa najavljenim programom, bićemo u prilici da donesemo poslovnu odluku za koju smatramo da je u najboljem interesu svih naših klijenata – kazali su iz CKB.

Sličan odgovor su dobili i iz NLB banke koja, kao članica finansijske grupacije koja posluje u Jugoistočnoj Evropi, ima iskustvo i znanje sa različitih tržišta i pažljivo će analizirati razvoj u Crnoj Gori.

Iz crnogorske Erste banke su Pobjedi kazali da su izvjesnost i predvidljivost neophodni preduslovi za donošenje poslovnih odluka i planiranje konkretnih aktivnosti.

– U ovom trenutku ne postoji dovoljno informacija o programu ,,Evropa sad 2“, tako da je jedino što možemo reći da ćemo, u skladu sa vizijom ,,Gradimo finansijsko zdravlje“, nastaviti da pronalazimo i nudimo klijentima rješenja koja će im pomoći u jačanju i izgradnji finansijskog zdravlja, a koristeći bogat know-how i iskustvo bankarske grupe kojoj pripadamo – poručili su iz Erste banke.

Napominju i da u Hrvatskoj već postoji Erste društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje obaveznim i dobrovoljnim penzionim fondovima gdje je jedan od vlasnika i Erste banka Hrvatska.

Analitičar Filipović kaže da moramo postaviti i pitanje funkcionalnosti osnivanja penzionih fondova.

– Evropska unija je 2015. godine donijela odluku da do 2035. dođe do ukidanja državnih penzionih fondova – kaže Filipović.

On navodi da je penzioni sistem u EU, u zavisnosti od zemlje do zemlje, definisan različito.

– Tako u Njemačkoj postoji trostubni penzioni sistem što u suštini znači da imamo obavezni državni penzioni fond, prvi stub. Drugi stub, da poslodavci uplaćuju jedan dio sredstava i u privatni penzioni fond i treći stub koji je baziran na odluci zaposlenog da samostalno jedan dio, u odnosu na različite ponude, plasira u privatni penzioni fond. U Francuskoj, kao drugoj vodećoj zemlji EU, postoji samo državni penzioni fond – kaže Filipović dodajući da je zajedničko i za Francusku i za Njemačku i za Crnu Goru da se javljaju nedostajuća sredstva za funkcionisanje državnih fondova.

– Da bi jedan državni penzioni fond u idealnim uslovima mogao da funkcioniše, neophodno je da četiri radna mjesta pokrivaju jednu penziju. S obzirom da to više nije slučaj, javlja se taj nedostatak sredstava. Francuska je da bi nadoknadila ta nedostajuća sredstva podigla starosnu granicu za odlazak u penziju, što je rezultiralo ogromnim protestima. Zadatak svakog penzionog fonda, po mom mišljenju, pa i državnih fondova je taj da u idealnim uslovima investira novac prikupljen na taj način, na zapadnom tržištu, a to se ogleda u investiciji državne obveznice zato što je ta vrsta investicije najmanje rizična, ali ujedno donosi i najmanji prinos po osnovu te investicije – poručuje Filipović.

Upravo, smanjeni prilivi po osnovu doprinosa su uticali, kako je dodao, na tu preporuku EU da do 2035. godine svi fondovi budu privatni.

Nedostajuća sredstva

– U Crnoj Gori trenutno je nedostajućih sredstava oko 40 miliona, koje se pokrivaju iz državnog budžeta. Po zvaničnoj statistici, dva radnika pokrivaju jednog penzionera. Da bi penzioni fondovi profunkcionisali, neophodno je stvoriti preduslove, odnosno regulisati tržište – kazao je Filipović.

Dodaje da postoji više tipova fondova, kao što su hedž fondovi, investicioni fondovi, referentni fondovi i drugi.

– U Crnoj Gori funkcioniše puno osiguravajućih kompanija koje u okviru svojih ponuda nude i životno osiguranje. To je takođe jedan vid penzije plus. Sa druge strane, to nam govori da treba izmijeniti Zakon o fondovima, osnivanju fondova, osnivačkom kapitalu i najvažnije menadžment kompanijama koje upravljaju datim fondovima. Sa druge strane, treba napraviti granicu između poslovanja osiguravajućih kompanija i fondova – precizira Filipović.

Smatra da Zakon o penzionom fondu treba promijeniti, bez obzira da li će doći do ukidanja doprinosa ili ne.

– Postojeći penzioni fond bi imao svoju svrhu za vrijeme stare države i kao takav u tom vremenskom periodu on je investirao u državne kompanije, a u nekima bio čak i većinski vlasnik. U ovom momentu on je samo prelazni račun od državnog trezora prema krajnjim korisnicima, tj. penzionerima – kazao je Filipović poručujući da treba napraviti reviziju poslovanja penzionih fondova kao prvi korak, kao drugi korak, uz pretpostavku da ostanu doprinosi, ne vidi problem da postoji više fondova, npr. fond prosvjetnih radnika, fond zdravstvenih radnika, vojske, policije itd.

– Takođe, treba postaviti i pitanje nasljednog prava preuzimanja penzije. U svakoj varijanti mora doći do izmjene Zakona o penzionim fondovima, bez obzira da li se odluči ići na trostubni penzioni sistem, kao prelazno rešenje ili direktno na privatni penzioni sistem – zaključuje Filipović.