Poslednjih trideset godina kako na prostorima bivše ex YU,tako i diljem Evrope ,slovenački istoričar,koji živi u Trstu ,saradnik Naučnoistraživačkog centra,autor mnogih izdanja knjiga i  kako mu je u Sloveniji dodijeljeno zvanje ambasador nauke Jože Pirjevec, obilježio je, kulturnu i naučnu scenu .

KODEX.ME: Jednom ste izjavili da utopije imaju posebnost -prije ili kasnije se ostvare i da vjerujete u to. Danas ako globalno analiziramo područje ex YU,smatrate li da postoji utopija i kojim državama?

PIRJEVEC: Često se pitam, da li se samo tješim time što kažem, da se utopije ostvaruju prije ili kasnije. Međutim, ne mogu da odustanem od ideje, da će jednog dana ljudsko društvo biti pravedno za sve. Kako se sada čini, na to ćemo morati još dugo da čekamo. Bojim se da smo posljednjih decenija, što se solidarnosti među ljudima tiče, čak i korak unazad napravili. I to ne samo na našim prostorima.

KODEX.ME: Mnoge monografije koje ste objavili ,uglavnom se bave jugoslovenskim prostorima u XIX I XX vijeku.Koja je odlika ili karakteristika slična danas sa vremenom koji ste proučavali i na koje razlike biste ukazali?

PIRJEVEC: Kao istraživač sam se zaista mnogo bavio južnoslovenskom istorijom, posebno najnovijom, onom iz druge polovine dvadesetog vijeka.

 Ovaj period je bio dramatičan za narode bivše Jugoslavije  kao malo koji drugi. Doživljeli su napad  susjednih naci-fasitičkih snaga, okupaciju, partizansku pobunu, kolaboraciju, građanski rar, pobjedu koja je za neke bila poraz, spor sa Staljinom, traženje vlastitog pota u socializam u vidu samopouzdanja, nesvrstanu spoljnu politiku, bankrot titoizma, raspad zajedničke države, nastanek nezavisnih država, krvave etnične sukobe na mnogim  mestima.....Ovo ne bi bila velika šteta, da znamo, kako upravljati i razvijati se uspjehom.  Međutim...

KODEX.ME:Kako ste poznavalac političkih dešavanja bilo u našoj regiji ,tako i šire ,kako biste okarakterisali današnje državnike, recimo Crnoj Gori a kako u našem bliskom susjedstvu.Što ih spaja a što razdvaja?

PIRJEVEC: Moram da priznam da sam toliko zadubljen u istraživanje i pisanje o prošlosti da nemam mnogo vremena da pratim savremena politička dešavanja u zemljama naslednicama bivše Jugoslavije. To važi čak i za Sloveniju koja tone u osrednjost i poslušnost Vašingtonu i Briselu. Mislim da je slovenačka politička elita suštinski odustala u poslednjih trideset godina. Nije znala kako da afirmiše identitet nacije na međunarodnom nivou i zaštiti njene prednosti. To će verovatno važiti i za ostale balkanske susjede. Što se tiče Crne Gore, prošle godine, kada sam bio sa vama, sa tugom sam vidio podjelu, na „bjelaše“ i „zelenaše“, da upotrijebim ovaj stari termin, koji vas i dalje opterećuje.

KODEX.ME: Dualna si mišljenja na pomen Josipa Broza i KPJ-u,vi ste mnogo izučavali period u vremenu komunizma.Da li biste taj pokret nazvali pozitivnim ili suprotno od toga i smatrate li da se može desiti da ljevica u drugom obliku zaživi na prostore bivših ex YU?

PIRJEVEC: Pravim se da dobro poznajem Tita jer se godinama bavim njim. Bio je složena ličnost, sposoban za velika djela ali i za velike greške. U vrijeme narodnooslobodilačke borbe bio je Napoleon, u vrijeme sukoba sa Staljinom bio je Martin Luter, u vrijeme nesvrstanosti bio je Gandi. Ali znao je i da bude diktator južnoameričkog tipa, zaljubljen u luksuz i moć.

S jedne strane, dao bih mu Nobelovu nagradu za mir, s druge strane bih ga osudio jer je na mnogo načina doprinio raspadu Jugoslavije. U svakom slučaju, mora se reći da je njegov režim, osim na početku, bio prilično tolerantan i da je masama obezbijedio „slatki“ život o kakvom su u zemljama sovjetskog bloka mogli samo da sanjaju.

Siguran sam za sebe da sam socijalista, ali danas tražim ljevicu sa kojom bih želio da radim besplatno. I ne samo u zemljama bivše Jugoslavije.

KODEX.ME:. Može li se zamisliti budućnost koja se ne bi oslobodila društvene i ekološke krize u koju smo ušli, i koja ne bi bila zasnovana na solidarnosti na ovim našim prostorima?

PIRJEVEC: Naravno, da mogu da zamislim. Godinama sam čak učestvovao u osnivanju stranke koju smo na moju inicijativu nazvali „Solidarnost“. Raspali smo se na izborima. Naše vrijeme je definitivno prekretnica. Živimo u trenutku velikih političkih i još većih tehnoloških promjena, o ekologiji da i ne govorimo. Izazovi sa kojima se suočavamo su na svoj način uzbudljivi, a na svoj način prijeteći. Šteta što sam prestar da vidim kako će se stvari razvijati. Definitivno sam više optimista nego pesimista jer verujem u ljudsku kreativnost.

Biografija 

Prof. dr. Jože Pirjevec, rođen je u  Trstu, 1. juna 1940. Redovni član Slovenačke akademije znanosti i umjetnosti.Nakon što je diplomirao historiju na Univerzitetu u Trstu, nastavio je postdiplomske studije na Univerzitetu u Trstu Scuola Normale Superiore di Pisa i Diplomatska akademija u Beču, gdje je doktorirao Univerzitet u Ljubljani. Pirjevec je predavao istoriju slovenskih naroda, istoriju istočne Evrope i Savremena istorija na univerzitetima u Pizi, Padovi, Trstu i Kopru.Saradnik je Naučno-istraživačkog centra Kopar . Dok se veći dio njegovih akademskih istraživanja bavio odnosima između Italije i slavenskog svijeta na vrijeme Risorgimenta, i historija Rusije 19. stoljeća, njegov primarni fokus bila je historija Jugoslavije i Trsta u 20. vijeku. Kroz prestižne stipendije (A. von Humboldt-Stiftung,Sovjetska akademija nauka, Norveški Nobelov institut), Pirjevec je često istraživao u inostranstvu. Njegova knjiga "Tito i njegovi drugovi" objavljena je na trinaest jezika, a njegova posljednja monografija o
“Partizani” će izlaziti na hrvatskom, ruskom i engleskom jeziku.

Autor :Hristina Janković/Kodex.me