Naime, već više od dva mjeseca vodi se teška borba oko formiranja nove vlade između predsjednika Jakova Milatovića i mandatara, inače šefa stranke Evrope sada Milojka Spajića, tačnije oko učestvovanja radikalnih konzervativaca iz prosrpsko-proruske antievropske koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) u vlasti.

Spajić se bio dogovorio s manjinskim strankama (Bošnjacima, Albancima i Hrvatima) oko vlade, pod uslovom da antievropska ZBCG ne bude njen dio. Izbori su bili u junu, a na njima je pobijedila stranka Evropa sad, koja se zbog unutrašnjih sukoba oko toga našla gotovo pred raskolom. Na kraju, Milatović je ipak izašao kao pobjednik – Andija Mandić, četnički vojvoda i lider krajnje desne prosrpske opcije, biće kandidat za predsjednika Skupštine, što znači i participaciju u vlasti.

Mandić je poznat po tome da je protiv članstva Crne Gore u NATO-u, pa je čak i osuđen zbog učestvovanja u pokušaju državnog udara 2016. godine, kada se u režiji ruske obavještajne službe željela srušiti tadašnja vlast kako bi se spriječio ulazak u NATO, a sada će prema funkciji koju obavlja biti član Nacionalnog vijeća za odbranu i bezbjednost te će na svoj sto dobijati obavještajne izvještaje iz NATO-ove središnjice!

Mandić se, inače, zalaže za opoziv priznanja Kosova, približavanje Rusiji i ukidanje sankcija zbog agresije na Ukrajinu te se protivi Deklaraciji o genocidu u Srebrenici. S obzirom na to da predsjednik Jakov Milatović tvrdi da on sve to podržava, začuđuje zašto toliko insistira na tome da Andrija Mandić bude dio vlasti!?

Trenutni ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić zatečen je Spajićevom odlukom o Mandiću, pa kaže: “Ili Spajić nedovoljno poznaje ono što su ingerencije predsjednika Skupštine i svih tijela u kojima će on biti uključen i pristupu podacima koje će imati kao predsjednik Skupštine, ili je možda odustao od onoga što jeste prvobitni plan kada je evroatlantski put Crne Gore u pitanju”.

Evropa sad je, podsjetimo, najavila da će “uvesti Crnu Goru u EU” nakon što gotovo dvije i po godine nije bilo nikakvog napretka u pregovaračkom procesu. U svakom slučaju, biće stoga zanimljivo kako će na ovakav obrt reagovati EU i SAD, koji su jasno dali do znanja da “antievropskim opcijama koje se protive politici EU” nema mjesta u crnogorskoj vlasti jer to može dovesti do drastične promijene vanjskopolitičke agende.

No, u novoj vladi neće najbolje proći Evropa sad, koja ima najviše poslanika, nego Demokratska Crna Gora Alekse Bečića, koji je prema prvom dogovoru trebao biti šef Skupštine, a koja će imati gotovo više ministra nego poslanika. Zbog ovakvog obrta i ulaska prosrpskih antievropskih radikala u vlast, stranke nacionalnih manjina Bošnjaka i Hrvata napustile su pregovore, kao i dio Albanaca, premda se početkom sedmice očekuje njihov konačni odgovor, ali se pretpostavlja da će i oni preći u opopziciju.

Sjednica na kojoj bi Mandić trebao biti izabran za predsjednika Skupštine, ako se nešto ne zakomplikuje, trebala bi biti već u utorak, 17, oktobra, a glasanje o novoj vladi početkom novembra, što samo sugeriše da Spajić i Milatović osim zasad sigurnih 46 glasova, žele još najmanje tri kako bi dobili većinu kojom mogu bez problema postavljati i birati sudije i tužioce.

Ne treba zanemariti da je i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, odmah kada se počelo govoriti da će manjinske stranke ući u vladu, izrazio svoje veliko negodovanje, a sada, na dan kada je objavljeno da će Andrija Mandić preuzeti Skupštinu, patrijarh SPC-a Porfirije bio je u Podgorici i susreo se s predsjednikom Milatovićem.

Prema nekim nezavisnim procrnogorskim medijima, razgovarali su i o popisu stanovništva, na kojem u ovim uslovima insistiraju Beograd, SPC i prosrpske opcije, a cilj mu je, kako kaže crnogorski književnik Milorad Popović, “dokazati” da u Crnoj Gori ima najviše Srba.

Stoga ne iznenađuje da je baš ovih dana Crna Gora bila prepravljena bilbordima s natpisom “Ponosni na svoje srpsko”, na kojima su između ostalih bili prikazani i Ruđer Bošković i Baltazar Bogišić.

Piše: Vlado Vurušić

Izvor:Jutarnji.hr