Alternativa koja joj je ponuđena djelovala je privlačno.
„Ljekari su me pozvali na predavanje i rekli mi za Išr (Essure).
„Uređaj su opisali kao revolucionarnu, bezbolnu metodu bez rezova, koja ne zahtijeva odsustvo sa posla ili dnevne aktivnosti. Brzo sam prihvatila da je to najbolja opcija", kaže Keli.
Međutim, postojao je jedan nedostatak: rečeno joj je da je postupak nepovratan ako se pokaje zbog korišćenja uređaja.
Uklanjanje uređaja bi zahtijevalo potpunu histerektomiju.
Potpisala je da se odriče odgovornosti.
Išr je umetnut histeroskopijom pomoću tankog uređaja koji liči na olovku.
Ljekari uglavnom ubacuju uređaj kroz grlić materice da bi vidjeli šupljinu materice i unutrašnje otvore jajovoda gde Išr pristaje poput opruge.
Tu se javlja prvi izazov, objašnjava Karlos Politano, član Odbora za kontracepciju Brazilske federacije ginekoloških i akušerskih udruženja (FEBRASGO).
„Stručnjak treba da pozicionira spiralu u otvore jajovoda sa izuzetnim oprezom kako bi izbjegao perforacije",kaže on.
Prema Bajeru (Bayer), kompaniji koja proizvodi uređaj, tijelo tada razvija organsku reakciju zarastanja koja trajno zatvara jajovod oko tri mjeseca posle zahvata i sprečava susret spermatozoida i jajne ćelije.
Trajne nuspojeve
Keli je počela da osjeća bol odmah posle umetanja uređaja.
„Posle zahvata imala sam probleme sa crijevima, bolove u karlici, krvarenje, bolove u zglobovima i intenzivne migrene.
„Plus, patila sam i od strašnih bolova u donjem dijelu leđa, što me je sprečavalo da hodam", kaže ona.
Godine 2017, pojavili su se izveštaji o ozbiljnim nuspojavama koje su trpjele žene u raznim zemljama.
Ovo je označilo početak prestanka upotrebe uređaja širom sveta.
Zemlje poput Brazila, Kanade i cijele Evropske unije preventivno su suspendovale upotrebu Išr uređaja.
U Sjedinjenim Državama, Federalna uprava za ljekove (FDA) počela je da nudi uređaj sa „crnim upozorenjem na kutiji", što ukazuje da lijek može imati ozbiljne neželjene efekte, od kojih bi neki mogli biti „opasni po život".
Sa padom prodaje od 70 odsto, proizvođač je povukao uređaj sa američkog tržišta 2018. godine, a potom je isto učinio i u drugim zemljama.
Danas se uređaj više ne prodaje nigde u svijetu.
Zabrana, međutim, ništa nije promenila u svakodnevnom životu žena kojima je već ugrađen uređaj.
„Za one koje su se dobro prilagodile uređaju, nije bilo naznaka bilo kakve promjene", kaže Politano.
Ali za dio korisnica metode, trajna sterilizacija je došla sa drugim trajnim nuspojavama.
„Nekada sam bila aktivna žena sa normalnim društvenim životom, ali sam počela da osjećam bolove u karlici, jake grčeve, krvarenje, bolove u dojkama i nogama i iscrpljujuće glavobolje", kaže 44-godišnja Lilijan Feitosa iz Brazilije.
Ona objašnjava da je razvila i alergiju na nikl, materijal koji se nalazi u uređaju, što je izuzetno uticalo na njen kvalitet života, izazivajući svrab, bol i oslobađanje neprijatnih mirisa zbog kojih se osjećala samosvjesno i izolovano.
„Prodata nam je lažna iluzija.
„Ne možete zamisliti koliko težak postaje život za ženu kojoj je ugrađen ovaj uređaj", žali se.
Iz zdravstvene uprave, odgovorne za bolnicu za majku i dijete u Braziliji gdje je Keli ugradila Išr implant, rekli su za BBC njuz Brazil da je u vrijeme ugrađivanja uređaj odobrila brazilska zdravstvena regulatorna agencija i da se već koristio širom svijeta.
Odjeljenje je navelo i da se pacijentkinje kojima je ugrađen uređaj prate u javnoj zdravstvenoj mreži.
Napravljen je poseban vodič za zdravstvene radnike u ovoj oblasti da prate ove pacijentkinje, koje imaju pravo na uklanjanje materice ako žele.
Bajer, proizvođač uređaja, branio je takođe proizvod kao bezbjedan.
„Bezbjednost uređaja je podržana velikim brojem naučnih studija.
„Ovi podaci obuhvataju rezultate 10 kliničkih studija i preko 70 opservacionih studija u stvarnom svijetu koje su sproveli kompanija i nezavisni istraživači u poslednjih 20 godina, u kojima je učestvovalo više od 270.000 žena", saopštila je kompanija", rekao je Bajer u pisanoj izjavi za BBC njuz, Brazil.
Pravne bitke
Četrdesetogodišnja Šeli Frazao je podvrgnuta totalnoj histerektomiji, koja je uključivala uklanjanje materice, grlića materice, jajovoda i vađenje uređaja početkom 2023. godine.
„Bila je to abdominalna operacija slična carskom rezu.
„Tokom oporavka, razvila sam crijevne adhezije (trake ožiljnog tkiva koje se formiraju unutar stomaka koje 'lijepe' organe i tkiva) koje su izazvale ozbiljne opstrukcije i morala sam da se podvrgnem još jednoj operaciji," kaže ona.
Lilijan je trebalo da ima istu proceduru za uklanjanje uređaja, ali je otkrila leziju trećeg stepena u materici koju je prvo trebalo liječiti.
Keli je željela da ukloni uređaj bez gubitka materice, ali se, suočila sa daljim komplikacijama, te je morala da se podvrgne totalnoj histerektomiji.
Sve tri žene namjeravaju da tuže Bajer, posle sličnih slučajeva u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji.
U avgustu 2020, Bajer je platio 1,5 milijardi evra za rešavanje više od 39.000 tužbi uređaja Išr u Americi.
U Velikoj Britaniji, dvije stotine žena koje tvrde da su bile u bolovima posle ugradnje uređaja, spremaju se da pokrenu grupni sudski postupak protiv Bajera.
A u Australiji, više od hiljadu žena pridružilo se grupnoj tužbi ove godine, tvrdeći da je uređaj uzrokovao bol, patnju i teško krvarenje.
U izjavi za BBC njuz Brazil, Bajer je branio proizvod i tvrdio da pravni sporazum u SAD-u odražava samo komercijalnu odluku.
„U slučajevima riješenim u Sjedinjenim Državama, Bajer nije priznao pogrešne radnje, niti je preuzeo krivicu ili odgovornost u nagodbama", rečeno je iz kompanije.
Komentari