Usta političkih zvaničnika “puna” su priča o naporima, koje su postigli da se usaglasimo sa zemljama EU, đe bi trebalo da se nađemo jednog sunčanog ili oblačnog dana!

Bez obzira što analize zvaničnika a koje ovog puta nisu partizanskog ili četničkog diskursa,već Svjetske banke i Unicefa u Crnoj Gori, ukazuju na “povećanje potrošnje za neciljana materijalna davanja”i da takve utiču na finansijsku stabilnost i održivost sistema socijalne i dječije zaštite.

Takođe u analizi, moglo se uočiti “između”redova pročitati, da država nema jasnu viziju ,odnosno strategiju srednjoročnog i dugoročnog rasta i razvoja.Kao ni strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njena izrada planirana, sudeći po Srednjoročnom programu rada Vlade 2022.-2024. god,kako je navela HRA.

E ovo je fakat, što bi trebao svima da nam “bode oči “!

Samo probajte se sjetiti, kada i da li je jedan politički “ pulen ” u svom govoru pomenuo problem siromaštva u Crnoj Gori, odnosno da li su se pozabavili tematikom ljudi, pojedinaca ili familija koje žive na rubu egzistencije ?

Da li je bilo koji u svom “ grlatom i čojskom ”govoru, okrznuo temu sa kojom sve države u regionu, kao i svijetu imaju čitave programe za rešavanje ili ublažavanje egzistencionalne prirode.

To što Crna Gora tri godine kasni sa podnošenjem izvještaja UN Komitetu za ekonomska, socijalna I kulturna prava, nije neka novost, kao ni iznenađenje ako znamo da Vlada još nam ne funkcioniše. Sjetih se, kako je to objasnio naš sadašnji premijer Abazović, gostujući u jednoj emisiji u miloj nam Srbiji kad je rekao, da je on srećen što ” Vlada ne radi” jer je tamo provodio po 5 sati!

Eh, čuda nikad ne fali u dragoj nam domovini, malo podijeljenoj, malo rasutoj raznim zvanjcima i nezvanjcima, kako bi rekli naši stari!

Tema o siromaštu me privuče ekonomskom razvoju naše države, jer jasan tok je da ekonomski znalci bi trebali znati “ pod koje polje ”, da uvedu rubriku egzistencionalno ugrožene populacije.

Prije nekoliko godina, mene je kao i većinu, obradovao dokument od strane stručnih lica, ekonomske branše, koji se zvao i sad se sigurno tako zove SWOT analiiza. Zapravo to je analiza ekonomije Crne Gore urađena 2016.godine i cilj je bio da se iskoriste i  identifikuju snage, šanse i procijene rizici .Fokusirana je bila na četiri elementa : snaga (strength), slabost (weakness), šansa (opportunity) i opasnost (threat).Ovo je ukratko njen cilj i sadržaj, svakako je dokument koji je strateški upućivao na profesionalan odnos ka ekonomiji države.

No, đe je sad taj dokument i da li je iko ko je trebao  pročitao, opet se vratismo na ovu temu o onome u čemu sve mi kasnimo.

Da imamo institucije -imamo, kadar, da li isti imaju želju za radom i  kako se u državnim institucijama završavaju ovako bitni dokumenti, odnosno da li se sprovode, sigurno je da odgovor uglavnom znamo, neđe u ladici!

Prosto kao građani, imamo pravo se zapitati, zašto institucije ne rade svoj posao a znamo da su plaćeni od para običnih građana?

Do tada, dok se mi pitamo, možda jedno odgovorno lice  u Crnoj Gori, pokuša razmisliti kako pomoći pojedincu ili familiji da ima osnovne uslove za život i da ne živi na ivici siromaštva!

Autor:Hristina Janković