Za ovaj dokument je glasalo od ukupno 633, čak 529 poslanika Evropskog parlamenta, uz 51 glas protiv i 53 uzdržana. U njemu se navodi da su visoke političke tenzije i polarizacija doveli do zastoja procesa pristupanja Crne Gore EU.

Duboka kriza

U Rezoluciji se ocjenjuje da su neuspjeh u izgradnji konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa i nedostatak međustranačkog dijaloga razlog zašto je došlo do odlaganja napretka u reformama vezanim za EU i “gurnuli Crnu Goru u duboku političku i institucionalnu krizu“.

Izvjestilac Tonino Picula je preksinoć, tokom rasprave o izvještaju, rekao da se nadao da će svoj govor u EP početi čestitkama Crnoj Gori na približavanju EU putu i zatvaranju poglavlja, i dodao da ga je “umjesto toga, demantovala stvarna situacija iz zvanične Podgorice“.

Rekao je da su gotovo svi kandidati za članstvo u EU napredovali u odnosu na svoje ranije pozicije u pristupnim pregovorima, dok Crna Gora propušta prilike.

Poslanici Evropskog parlamenta „naglašavaju hitnu potrebu za političkom stabilnošću i suštinskim napretkom u ključnim reformama vezanim za EU, posebno u izbornim i pravosudnim reformama i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije“.

“Pozitivno se ocjenjuje poboljšanje stanja u sprečavanju korupcije i pozdravljaju pozitivni napori u oblasti nelegalne trgovine, posebno u švercu cigareta, a evropski poslanici pozivaju Crnu Goru da razvije sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv trgovine ljudima i zaštitu njenih žrtava“, navodi se u Rezoluciji.

Pored toga, Evropski parlament izražava zabrinutost zbog duboke političke polarizacije u crnogorskom medijskom okruženju i nedostatka nezavisnosti javnog emitera, i posebno, sve većeg opsega stranih i domaćih kampanja dezinformisanja koje negativno utiču na demokratske procese.

EP sa zabrinutošću primjećuje pritisak koji se vrši na lokalno medijsko tržište širenjem regionalne medijske konkurencije i naglašava potrebu za nezavisnošću i slobodom medija kao ključnim elementima jake demokratije.

Usvojeni amandmani

U amandmanu Picule i Markesa na tekst dokumenta koji je juče usvojen, Crna Gora se poziva da se popis stanovništva i stanova obavi u skladu sa međunarodnim i EU standardima čim se završi politički zastoj u zemlji.

“Poziva se Crna Gora da provede dugo očekivani popis stanovništva i stanovanja u skladu sa standardima Evropske unije i međunarodnim standardima čim se politički zastoj u zemlji okonča, kako ovo važno pitanje ne bi bilo iskorišćeno kao još jedan izgovor za pojačavanje polarizacije društva“, piše u amandmanu.

Takođe se očekuje da se to sprovede na otvoren i transparentan način, bez ikakvog političkog uplitanja, uz ispravno prebrojavanje svih priznatih nacionalnih manjina, bez straha od zastrašivanja ili krivičnog progona.

Predstavljajući amandman EP-a, Picula je kazao da ne govore o bojkotovanju popisa.

“Podržavamo sprovođenje popisa kao doprinos razvojnoj politici svake zemlje. Ono što predlažemo je da se popis ne koristi kao još jedan politički alat za dodatnu polarizaciju društva“, dodao je on.

Kazao je da bi otklanjanje političkih blokada bio konstruktivan preduslov za održavanje popisa na otvoren i transparentan način, bez ikakvog političkog uplitanja.

Poslanici Evropskog parlamenta pozdravili su nastavak usklađivanja Crne Gore sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije protiv Rusije kao odgovor na agresiju u Ukrajini.

U Rezoluciji, poslanici izražavaju zabrinutost zbog duboke političke polarizacije u medijskom okruženju, ali i nedostatka nezavisnosti javnog emitera RTCG.

Poslanici pozivaju vlasti da se uzdrže od preduzimanja bilo kakvih administrativnih, zakonodavnih ili političkih radnji koje bi ugrozile uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost javnog emitera i, kako su kazali, „izražavaju zabrinutost zbog izbora generalnog direktora RTCG kršenjem pravosnažne sudske odluke“.

“Izražava zabrinutost zbog duboke političke polarizacije u medijskom okruženju, nedostatka nezavisnosti javnog emitera (Radio i Televizija Crne Gore – RTCG) i, posebno, sve većeg obima stranih i domaćih kampanja dezinformacija koje negativno utiču na demokratske procese“, ističe se u dokumentu.

Samo radikalna desnica protiv

Sa izuzetkom radikalne desnice, glasanje o Rezoluciji o Crnoj Gori, koju je predložio poslanik Tonino Picula, juče je gotovo ujedinila sve političke blokove u Evropskom parlamentu.

Rezoluciju su tako dominantno podržale dvije najjače grupacije u Evropskom parlamentu - Evropska narodna partija (EPP) koja okuplja stranke centra i desnog centra, te Partija evropskih socijalista - Progresivna alijansa socijalista i demokrata (S&D).

Kada je u pitanju EPP, 149 njihovih poslanika podržalo je Rezoluciju, dok nijedan nije bio protiv.

Što se tiče S&D, iz koje dolazi i predlagač teksta, Rezoluciju je podržalo 126 predstavnika, a ni kod njih niko nije glasao protiv.

Iz liberalne grupacije Renew Europe, 88 poslanika glasalo je za Rezoluciju. Ni među liberalima niko nije bio protiv predloženog teksta.

Rezoluciju je podržalo i 69 poslanika grupe Zeleni - Evropska slobodna alijansa (regionalisti), pri čemu ni među njima nije bilo glasova protiv.

Podršku tekstu izrazilo je i 49 predstavnika Evropskih konzervativaca i reformista, pri čemu je njihovih sedam kolega bilo protiv.

Za Rezoluciju glasalo je i 11 poslanika Evropske ljevice, a dvoje ih je bilo protiv.

Jedina parlamentarna grupa kod koje je većina poslanika bila protiv predložene Rezolucije je „Identitet i demokratija“. U pitanju su partije radikalne desnice, čijih je 34 poslanika bilo protiv predloženog teksta, dok je 19 glasalo za.

Pored toga, i 20 nezavisnih, odnosno poslanika koji ne pripadaju nijednoj grupi, bilo je za Rezoluciju, dok ih je osam bilo protiv.

Inače, ovo je posljednja rezolucija za Crnu Goru u postojećem sazivu Evropskog parlamenta. U junu naredne godine biće održani evropski izbori nakon kojih će biti nova struktura u evropskim institucijama.

SPC promoviše Rusiju kao zaštitnika tradicionalnih vrijednosti

Poslanici EP primjećuju da je bilo sporno potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom usred kritika civilnog društva i političkih neslaganja o nedostatku inkluzivnih konsultacija i transparentnosti.

“Zabrinuti su zbog pokušaja Pravoslavne crkve u zemljama poput Srbije i Crne Gore da promoviše Rusiju kao zaštitnika takozvanih tradicionalnih porodičnih vrijednosti i da ojača odnose između države i crkve“ ističe se u dokumentu.

Jakič: Popis se ne smije koristiti kao izgovor za jačanje polarizacije društva

Predsjednik Mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič oglasio se povodom izglasavanja Rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori.

“EP izglasao Rezoluciju o Crnoj Gori gdje se predlaže i odlaganje popisa i navodi da se popis obavi u skladu sa međunarodnim i EU standardima, te da se ovo važno pitanje ne koristi kao još jedan izgovor za jačanje polarizacije društva“, naveo je Jakič.

Politikološkinja Nikoleta Đukanović smatra da je usvajanje Rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori logična posljedica zvaničnih i nezvaničnih dokumenata Evropske unije o stanju reformi u Crnoj Gori.

Đukanović sumnja da će politički akteri uvažiti preporuku da se popis stanovništva odgodi, pošto, kako kaže, ni ozbiljnije poruke koje su upućene iz EU nijesu razmatrane, a kamoli uvažene.

“Stav EU je bio da se to pitanje politizuje samim tim što ga inicirate u vrlo specifičnom trenutku duboke političke krize i vrlo komplikovanih odnosa. Da ne govorimo o nestabilnosti sistema budući da vlada nije formirana. Mislim da je takav stav bio vrlo jasan i razuman sa stanovišta opravdanosti“, kažu u saopštenju.

Očekuje, kako je rekla, da će i buduća vlast ovo pitanje iskoristiti u političke svrhe i dodatno ga politizovati.

Analitičar Marko Savić ocijenio je za Radio Crne Gore da je usvajanje amandmana koji se odnose na popis na sjednici Evropskog parlamenta najbolji pokazatelj koliko Brisel ima razumijevanja za institucionalnu i političku krizu u Crnoj Gori, te koliko sada nije pogodan trenutak za sprovođenje popisa.

I direktorica CEGAS-a Marija Popović-Kalezić je rekla da Brisel shvata da Crna Gora u ovakvom ambijentu ne može sprovesti popis na pravi način.

“Održavanje popisa u ovakvom kontekstu ne obećava da smo na tako nešto suštinski spremni“, kaže Popović-Kalezić.

Problem je, kako kaže, i što ne postoje međunarodni eksperti koji bi popis pratili i ocijenili, pa je opasnost od politizacije još veća.

“Skretanje sa statističkog na politički kontekst, te izjave pojedinih partija i vjerskih zajednica, bude sumnju da bi popis bio regularan“, navodi Popović-Kalezić.

Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić poručio je da nije samo njegova partija usamljena u apelima da se popis odloži.

“Gle čuda, i Evropski parlament je procijenio da popis treba odložiti za neko regularnije vrijeme. I šta sad? Jesmo li zemlja kandidat za članstvo u EU koja slijedi sugestije Brisela, ili provincija “srpskog sveta“ koja će ući u sukob sa Briselom“, napisao je Nikolić na društvenoj mreži X.

Pobjeda