Imajući u vidu da većina strahova dolazi zbog neznanja ili nerazumijevanja neke pojave, Volkov je rekao da se zaista moramo potruditi da to pitanje bude razjašnjeno, da bi građani slobodno donijeli odluku o učešću u popisu.

NEUSTAVNE ODREDBE
- Prije svega moramo znati da je članom 25 stav 1 Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova propisano da podatke o licima, domaćinstvima, stanovima i drugim nastanjenim prostorijama prikupljaju popisivači neposredno od lica ili člana domaćinstva kojem to lice pripada metodom intervjua, u stanu ili drugoj nastanjenoj prostoriji u kojoj lice živi - kazao je Volkov.

On je pojasnio da je s tim u vezi nesporno da se podaci uzimaju neposredno od lica i po pravilu u njegovom stanu.

- Sa druge strane, članom 41 Ustava Crne Gore je zajemčeno pravo na nepovredivost doma. Zajemčeno pravo znači da je volja držaoca ili vlasnika stana da odluči da li će nekoga pustiti u svoj stan ili stan koji se nalazi u njegovoj zakonitoj državini. Pa valjda nećemo pomisliti da određena kaznena zakonska odredba može derogirati ustavno načelo - naglasio je advokat Volkov.

Sagovornik Pobjede naveo je da svakako postoje ograničenja ovog prava uz postojanje sudskog rješenja, i to iz razloga koji su, uglavnom, predmet krivičnopravne materije.

- U stan, mimo volje vlasnika ili držaoca, mogu ući samo predstavnici onog državnog organa koji imaju pri sebi nadležnosti sa elementima prinude. Sa druge strane, Monstat je statistički državni organ, pa je logično da nema niti jedan mehanizam prinude - ocijenio je advokat Volkov.

Pored ovoga, on smatra da su kaznene odredbe Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova neustavne i da su suprotne nekim ustavnim načelima. Po njegovoj ocjeni, to su barem tri načela, pa smatra da bi valjalo pokrenuti i njihovu ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom, kako bi nedoumice oko njihove primjene otklonili na taj način.

Naglašava da, i pored ocjene ustavnosti kaznenih odredaba predmetnog zakona, sa advokatsko-zanatskog aspekta cijeni da bi pokretanje prekršajnih postupaka protiv građana koji budu bojkotovali popis bilo ravno pravno-institucijalnom samoubistvu.

- Prvo, prostim tumačenjem kaznenih odredaba Zakona je jasno da nema prekršajne odgovornosti u radnjama građanina koji odbije da učestvuje na popisu. Međutim, ako bi ipak Monstat krenuo u priču pokretanja prekršajnih postupaka napravio bi kolaps u radu sudova za prekršaje u Crnoj Gori. Pored već postojeće prenatrpanosti predmeta to bi ih zasigurno dotuklo - istakao je Volkov.

OSLOBAĐANJE I(LI) ZASTARIJEVANJE
On kaže da se očekuje da sudije, saglasno članu 156 stav 1 tačka 3 odbace zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka jer radnje opisane u zahtjevu svakako nijesu prekršaj.

- Ako to ne uradi sudija na startu, onda će ti postupci zasigurno kroz radnje dokazivanja dovesti ili do odluka suda kojom se građani oslobađaju krivice ili, što će biti češće, nastupiće zastarjelost vođenja prekršajnog postupka - kazao je advokat Volkov.

Sagovornik Pobjede navodi da bi svakako nastupila i velika materijalna šteta, pored, kako ocjenjuje, svih onih koje su već učinjene prethodne tri godine zbog bahatih odluka pojedinaca iz vlasti.

- Zamislite koliko mogu iznositi troškovi neuspjelo pokrenutih prekršajnih postupaka za nekoiko desetina hiljada građana. Kao dokaz da zaista vjerujem i stojim iza ovoga što sam naveo ukazujem da ću i ja bojkotovati popis, iz razloga u koje duboko vjerujem da su ispravni i pozivam nadležne da pokrenu postupaka protiv mene. Biće mi zadovoljstvo da se vidimo na sudu - zaključio je advokat Mihailo Volkov.