Hil je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), dan nakon sastanaka premijera Kosova Aljbina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s evropskim zvaničnicima u Briselu, rekao da nije očekivao „potpuni uspjeh“ tih pregovora, te da je njegovo očekivanje povratak za pregovarački sto.

„Sada nam ostaje da vidimo [nastavak]“, ocijenio je.

Cilj dijaloga je, kako ističe, političko rješenje koje od obje strane očekuje „uzimanje i davanje“.

„Možemo li doći do situacije da se Srbi na Kosovu osjećaju prijatno i da dobiju neku vrstu Zajednice opština sa srpskom većinom. I drugo, može li Priština postići ono što želi, a to je jasan put ka članstvu u međunarodnim organizacijama“, rekao je Hil.

On je naglasio da je oružani napad na kosovsku policiju u Banjskoj velika prepreka pregovorima u Briselu.

Prema njegovim riječima, SAD pažljivo prate istrage u Beogradu i Prištini.

„Fokus je na tome da saznamo šta se tačno dogodilo, ko je odgovoran. I na kraju, da stvorimo okolnosti u kojima se to više ne može ponoviti“, naglasio je američki ambasador.

‘Povratak na suštinu dijaloga’

RSE: Počnimo od jučerašnjih sastanaka u Briselu. Čini se da su završeni bez uspjeha. Da li ste očekivali takav ishod?

Hil: Nisam očekivao potpuni uspjeh, ali sam svakako očekivao da će biti učinjen napor da se [strane] vrate na ono što su suštinski elementi dijaloga. I mislim da je, u tom kontekstu, to bio važan sastanak.

Obje strane su došle na sastanak.

Sada nam ostaje da vidimo [nastavak dijaloga]. Međutim, jasno je da to nije riješilo sve probleme koji ostaju.

RSE: I evropske i američke diplomate kažu da je važno vratiti se dijalogu, vratiti obje strane, zvaničnike Srbije i Kosova, za pregovarački sto. Ali da li je vrijeme za novi format dijaloga, s obzirom na to da ovaj [postojeći] ne daje mnogo rezultata. Kako bi proces trebalo da izgleda?

Hil: Znate, ne bih da preispitujem proces koji je Evropska unija pokrenula.

Mislim da je [dijalog] dobio veliku pažnju, na visokom nivou, u Evropskoj uniji. Bilo je važno vidjeti učešće predsjednika Francuske, kancelara Njemačke. Tako da mislim da su Evropljani uspostavili vrlo visok nivo angažmana.

Pravo pitanje je sadržina dijaloga. Možemo li doći do situacije da se Srbi na Kosovu osjećaju prijatno u svom okruženju i da dobiju neku vrstu Zajednice opština sa srpskom većinom.

I drugo, može li Priština postići ono što želi, a to je jasan put ka članstvu u međunarodnim organizacijama? Dakle, to su složena pitanja, teški problemi, svakako opterećeni nasljeđem.

Ali, takođe se nadam da će u ovome biti inspiracije za budućnost [buduće rješenje].

Prerano je tvrditi, na neki način, neuspjeh ovoga. Hajde da vidimo kako će ići iz ove pozicije.

RSE: Ali koliko smo blizu toj tački, koju ste pomenuli?

Hil: Pa, znaću kad budemo tamo. Veoma je teško izmjeriti koliko ste blizu, kada još niste stigli do cilja.

Ono što znam je da je ovaj proces dijaloga prekinut veoma, veoma teškom situacijom. Zapravo, nečim što je dosta naštetilo cjelokupnom procesu, a to su događaji koji su se odigrali u Banjskoj.

‘Fokus na rasvetljavanju slučaja Banjska’

RSE: Sjedinjene Američke Države pozvale su Srbiju da učestvuje u istrazi upravo pomenutog slučaja Banjska. Ali, da li su paralelne istrage u Srbiji i na Kosovu, bez saradnje, dobar put, dobar pravac, u rasvjetljavanju onoga što se desilo u Banjskoj?

Hil: Mislim da je poenta da se fokusiramo na to da saznamo šta se tačno dogodilo, ko je odgovoran, zašto su to uradili. I na kraju, stvoriti okolnosti u kojima se to više ne može ponoviti. Mislim da to uključuje mnogo različitih struktura.

Govorimo o tome šta KFOR, odnosno kontingent NATO misije na Kosovu, može da uradi. Kao i kojim se drugim aspektima treba pozabaviti.

Nije lako, ali mislim da je to proces koji mora biti temeljan, jasan građanima i na kraju, treba da bude efikasan, kako bi se osiguralo da se ovo nikada više ne ponovi.

RSE: I kako ostvariti tu saradnju s obzirom na to da obe strane imaju potpuno suprotne interpretacije?

Hil: Da, to je očigledno problem, i zato je potrebno posredovanje da bi se to postiglo.

Jasno je da su istrage u toku. Srpska strana je saopštila da će sprovesti detaljnu istragu. Isto to radi i kosovska strana. Mislim da SAD to veoma pažljivo prate, a sve u svrhu da se utvrdi odgovornost, ali i da se to više ne ponovi.

Dakle, to je glavni faktor. Ali na kraju nam je potreban proces dijaloga koji ima za cilj političko rješenje.

Ne smijemo da izgubimo dijalog iz vida, i u tom smislu mi je drago što je gospodin Lajčak [Miroslav, specijalni izaslanik EU] istrajao, okupio strane, dobio pažnju visokih evropskih predstavnika.

Mislim da je najbolja stvar koju možemo da uradimo da podržimo proces gospodina Lajčaka i pokušamo da osiguramo da krajnji ishod bude uspješan.

Znate, ovaj proces se ne dešava u onom vremenskom okviru u kojem svi želimo da se dogodi, a pogotovo kada imate velike prepreke kao što je ono što se desilo u Banjskoj.

‘Političko, a ne vojno rješenje’

RSE: Sada, tokom Briselskog procesa, Priština je pozvala na [zapadne] sankcije Srbiji. Kakve bi bile posljedice po Srbiju, u slučaju da se utvrdi odgovornost vlasti u Beogradu za oružani napad?

Hil: Opet, ne bih da prejudiciram po tom pitanju. Jasno je da je mnogo istraga u toku, ne bih da dajem hipotetičke izjave.

Želim još jednom da naglasim, da je ovo problem za koji je potrebno političko, a ne vojno rješenje.

I mora se poštovati mišljenje svake strane, i da se vidi da li se neki od ovih problema mogu riješiti kroz proces dijaloga. Ne znam bolji način da se to uradi. Mislim da nećete imati situaciju u kojoj jedna strana može jednostavno da nešto nametne drugoj.

Treba da postoji proces davanja i uzimanja.

I mislim da je to ono što gospodin Lajčak pokušava da uradi, na čemu ovako naporno radi. Znate, imao je mnogo dostignuća u svojoj karijeri, i radi na veoma teškom pitanju, i mislim da zaslužuje našu podršku.

‘Pratimo proces protiv Radoičića’

RSE: Sada je i Priština najavila da će tražiti izručenje odgovornih za napad u Banjskoj, na čelu sa Milanom Radoičićem. Dakle, s obzirom na to da Srbija i Kosovo nemaju saradnju, nemaju sporazum o ekstradiciji, kako vidite taj proces?

Hil: Ne mogu baš da ulazim u to šta prištinska Vlada traži ili ne traži. Ono što znam jeste da je gospodin Radoičić preko svog advokata preuzeo odgovornost za ono što se dogodilo.

Dakle, volio bih da vidim kako će teći proces sa gospodinom Radoičićem. Koliko sam razumio, on je u Srbiji, rečeno mu je da ne napušta državu, i rečeno mu je da očekuje krivični proces. Hajde da vidimo kako će se to odigrati.

Stoga, radije ne bih ulazio u takve vrste pitanja. Ali ističem da se mora potpuno rasvijetiliti ono što se dogodilo.

‘Ishod dijaloga treba da bude prihvatljiv za obje strane’

RSE: Kako gledate na političke poruke u vezi sa slučajem Banjska iz Beograda, s obzirom na to da je gospodin [predsjednik Srbije Aleksandar] Vučić rekao da napadači za njega nisu teroristi, i na takvo tumačenje događaja?

Hil: Znate, pitanje ko je terorista, a ko nešto drugo, je prastaro pitanje, i ovo nije prvi put da se ono postavlja.

Već smo vidjeli ovakve probleme.

I opet, put za napredak – i svi ovo treba da shvate, i da to mnogo bolje razumiju – je da obje strane stave na sto ono što žele od ovog procesa i da to što žele učine prihvatljivim za drugu stranu.

A ovde to uključuje davanje i uzimanje.

Niko ne može da izađe iz ovog procesa dijaloga i da kaže – ja hoću sve, i teram drugu stranu da na sve pristane. Mislim da ljudi takođe treba da razmisle o činjenici da će Kosovo i Srbija postojati još dugo.

A ono čega nam je generalno više potrebno u regionu je kapacitet da zemlje bolje rade zajedno, i u tom kontekstu, da budu bolji kandidati za ulazak u Evropsku uniju [EU]. I mislim da smo vidheli želju EU da učini više, da ubrza sopstvene procese.

Mislim da je za Srbiju važno da bude u skladu sa procesom proširenja, o kojem je predshednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen govorila poslhednjih nedhelja.

Veliki dio rješenja za ove stvari leži u EU, koja razmišlja kako bolje i koliko brže da uvede zemlje kao što je Srbija u strukture EU. Dakle, to je nešto što je u toku, i siguran sam da će građani Srbije pažljivo pratiti to, a siguran sam da i srpske vlasti upravo to rade.

‘Srbija istrajava protiv sankcija Rusiji duže nego ruska vojska u Ukrajini’

RSE: Kada ste spomenuli EU integracije, postoji otvoreno pitanje u vezi sa sankcijama Rusiji. Srbija ne uvodi sankcije, a zvaničnici vrlo često žele da naglase da Srbija 20 mjeseci istrajava da ne uvodi sankcije.

Hil: Da, Srbija je istrajala da ne uvede sankcije duže nego što je ruska vojska istrajala u nekim djelovima Ukrajine.

Vidite, ovo je jasan slučaj agresije, strašne agresije. Agresije u kojoj ne samo da je Rusija ugrozila svoje susjede, već je ugrozila svjetske zalihe hrane, svjetske zalihe energije.

Ovo je zaista nečuveno ponašanje Rusa.

Mislim da je Srbija vrlo jasno govorila o tome. Mislim da smo vidjeli neku vrstu odnosa u nastajanju. To nije novi odnos, već jačanje odnosa koji Srbija ima sa Ukrajinom.

Vidjeli smo bilateralne susrete predsjednika dvije zemlje.

A što se tiče sankcija, znam da je to veoma osjetljiva tema u Srbiji.

Moj stav, stav moje zemlje je da svi treba da se pridruže sankcijama protiv Rusije. Mislim da je najbolje da Srbija shvati to i da na osnovu toga postupa.

Dakle, nisam ovde da govorim Srbiji šta da radi, ali bih pozvao sve da sagledaju objektivne okolnosti napada jedne zemlje na svog susjeda, koji ima za cilj krađu teritorije.

To je veliki problem, i nadam se da svi to vide na taj način.

‘Srbija nema drugi put osim EU’

RSE: Rekli ste jednom da Srbija plaća visoku cijenu zbog neuvođenja sankcija. Šta je uskraćeno Srbiji?

Hil: Mislim to u smislu da Evropska unija očekuje usklađivanje sa spoljnom politikom.

I svakako, ako bi se Srbija pokrenula po pitanju sankcija Rusiji, mislim da bi ta činjenica bila cijenjena, jer bi se Srbija tako više uskladila sa Evropskom unijom.

Želim da istaknem da mi vjerujemo da Rusija treba da bude sankcionisana za zločine koje je počinila nad svojim susjedom.

Ali nisam siguran da je od pomoći da ja sjedim ovde i govorim Srbiji šta treba da radi.

Srbija treba da promisli o ovim pitanjima sama, da razume svoje težnje ka Evropskoj uniji, da shvati da je to budućnost Srbije.

Srbija nema gdje drugdje da ode. Tako da se nadam da će ona sama to shvatiti.

‘Saradnja sa Kinom povremeno dotiče interese SAD’

RSE: Produbljuju se i veze sa Kinom. Tokom posljednje posjete Pekingu potpisan je sporazum o slobodnoj trgovini. Kako će se to odraziti na bilateralne odnose Beograda i Vašingtona?

Hil: Srbija ima pravo da nastavi svoje odnose sa drugim zemljama.

I SAD imaju odnose sa Kinom. Iskreno, sa Kinom trgujemo mnogo više nego što to radi Srbija. Dakle, opet, nisam ovdje da držim predavanja o tome šta Srbija treba da uradi u vezi sa Kinom.

Možemo da vidimo u medijima u Srbiji nastojanje da se javnost upozna sa činjenicom da ta saradnja ima dobrih i loših strana.

Kada je riječ o odnosima Kine sa nekim manjim zemljama, bilo da su u Africi ili u jugoistočnoj Aziji, bilo je mnogo zabrinutosti oko ovih ekonomskih veza.

Tako da mislim da Srbija ima zrelost i razumijevanje da se bavi ovim pitanjima pažljivo, i u interesu Srbije.

Očigledno, naše interese povremeno dotiču ova pitanja, a mi smo svakako u kontaktu sa Vladom Srbije.

Ali, opet, mislim da je najbolja spoljna politika kada imate dobre konsultacije, kada ne iznenađujete jedni druge, kada imate slobodnu razmjenu mišljenja i kada ne mislite da možete da samo kažete drugoj strani šta da radi.

Takav odnos mi želimo da imamo sa Srbijom i mislim da radimo na tome.

‘SAD ne žele saradnju sa osobama sa crne liste’

RSE: Kada je u pitanju ta saradnja i odnos, da li su bliske veze između srpskih zvaničnika i ljudi koji se nalaze na američkoj crnoj listi iz Srbije i bosanskog entiteta Republika Srpska, otvoreno pitanje između Beograda i Vašingtona?

Hil: Imali smo pravih problema sa srpskim rukovodstvom u Bosni. Nema sumnje, to je veliki problem za nas. I kada pogledamo neke od ovih zvaničnika, pojedinaca, šta su uradili, kakvi su njihovi stavovi, mi imamo pravo da donosimo odluke koje su zasnovane na našim potrebama i našoj bezbjednosti.

Nekima od ovih ljudi ne želimo da damo vize, ne želimo da imaju svoje bankovne račune u Sjedinjenim Državama. Mi iskreno ne želimo da imamo ništa sa njima. I mi svakako imamo pravo da te ljude, u tom smislu, proglasimo personama non grata.

To smo i uradili sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, a nedavno smo to uradili i sa njegovom djecom.

Mi ih zovemo djeca, ali oni su zapravo odrasli ljudi.

Vrlo smo jasno stavili do znanja da nećemo da imamo posla sa ljudima koji zloupotrebljavaju tuđi novac i koji se inače ponašaju na način za koji smatramo da nije u skladu sa bilo kakvim standardima.

Mi ćemo preduzeti mjere da se zaštitimo od takvih ljudi.

RSE: Da li mislite da Beograd istražuje veoma ozbiljne navode koji se nalaze u objašnjenjima sankcija američkog Ministarstva finansija?

Hil: Znam da Beograd svakako ima svoje mišljenje o ovim pitanjima.

Govorim o sankcijama zvaničnicima Republike Srpske, koje su adekvatno osmišljene za ljude koji su na mnogo različitih načina izazvali ogromne probleme, počevši od činjenice da ne podržavaju Dejtonski mirovni sporazum.

Dejtonski mirovni sporazum bio je veoma dobra stvar za srpski narod u Bosni. I beogradske vlasti su to u više navrata govorile, kao i da podržavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Dakle, kada vidimo te ljude u BiH, ko god da su, kao i u bilo kojoj zemlji, smatramo da imamo pravo da preduzmemo mjere protiv njih, da takve ljude držimo dalje od naše teritorije i da se pobrinemo da oni ne posluju sa nama.

Dakle, to je osnova ovih sankcija.

Pogled na danas iz perspektive 90-ih

RSE: Veoma ste dugo prisutni na ovim prostorima, a mnoge političke ličnosti i političke partije koje su djelovale 90-ih godina, djeluju i sada u regionu, i u Srbiji. Da li vam je bilo lakše da razgovarate sa njima tada ili sada?

Hil: Ja zastupam interese SAD, i vjerujem da interesima SAD najbolje služe dobro obaviještene diplomate. Tako da razgovaram sa svima sa kojima mogu, jer ćete u mnoštvu mišljenja naučiti neke stvari.

Ne pokušavam da se ograničim na razgovor samo sa određenim ljudima jer drugi tako žele. Ja ću sam odlučiti s kim ću razgovarati.

Izvor:AntenaM