“Pet i po godina čekam na pravdu, to je hod po trnju”, ovim riječima Grozdanić komentariše presudu Višeg suda koji je stavio tačku na njenu petogodišnju borbu da da skine sa sebe etiketu lopova koju su joj kaže, prišili radnici CEDIS-a tokom kontrole brojila u aprilu 2018. godine. 

“Došlo mi je bilo da poletim, krila sam dobila, eto. Svu moralnu i emotivnu snagu sam uložila da dođem do te satisfakcije da ja to nisam uradila”, priča sa mnogo emocija Grozdanić prisjećajući se perioda kada je punih 18 dana bila bez struje nakon što su je radnici CEDIS-a isključili sa mreže, utvrdivši da je njeno brojilo neispravno.

Prema odredbama člana 222 Zakona o energetici, CEDIS ima parvo da, bez prethodnog upozorenja, obustavi isporuku električne energije, ukoliko utvrdi da potrošač neovlašćeno koristi energiju.

Zaposleni u CEDIS-u tog dana utvrdili su da Senkino brojilo ne “funkconiše” kako treba, što je bilo dovoljno da je ostave bez struje i zaključe da krade struju.

Prema pravilniku CEDIS-a jedini uslov da se opet priključi na mrežu je da se potpiše sporazum o priznanju neovlašćene potrošnje i plati najčešće par hiljada eura navodno ukradene struje, nakon čega potorošač sa priznanjem da je lopov može da dokazuje nevinost na sudu.

Senka je to odbila živeći bez struje skoro tri sedmice, sve dok OS u Nikšiću nije privremenom mjerom naredio da joj se uključi struja.

“Ja to nisam htjela da potpišem. To mi je kao da me tjeraju da potpišem da sam ubila čovjeka a ja to nijesam. Mene su nakon toga zvali neki ljudi diveći se otkud mi hrabrost za to, te da se žale kako se nalaze u istoj situaciji, ali da zbog male djece nemaju izbora, pa su bili prinuđeni da prihavte sporazum o priznanju duga za neovlašćeno potrošenu energiju”, prisjeća se Grozdanić.

Inače, čitav postupak kontrole brojila obavljen je tada bez njeneog prisustva, što je urađeno suprotno pravilniku CEDIS-a. No, ono što je bilo sporno u čitavoj priči jesu dokazi koji su se zasnivali samo na pretpostavkama zaposlenih električara CEDIS-a, da Grozdanić kao vlasnik brojila jedina ima koristi od toga što je brojilo neispravno.

“Njihovi iskazi se na odlučne činjenice od kojih zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva, zasnivaju samo na pretpostavkama, a što je nedovoljno da se dokaže tvrdnja tužioca da je upravo tužena lice kod koje je utvrđeno neovlašćeno korišćenje elektrićne energije”, navodi se između ostalgo u presudi Višeg suda.

“Ne dozovoliti da električari građane progalašavaju lopovima”

U seriji reportaža koje smo tada radili naši sagovornici ukazivali su da sporne odredbe Zakona o energetici u nezavidan položaj stavljaju sve građane i od njih prave potencijalne lopove struje, jer omugćavaju CEDIS-u da potrošačima isključi struju čim zaposleni u toj državnoj kompaniji na terenu konstatuju neispravnost brojila, ni ne čakjući da sud utvrdi da li je potrošač zaista lopov ili ne.

Tadašnji glavni inspektor za elektroenergetiku, Blagota Novosel, u izjavi za Javni servis, osporavao je čitav set koraka koje CEDIS crpi iz Zakona o energetici prilikom dokazovanja krađe struje.

Između osatlog i metodologiju obračuna duga koji za koji se uzima tromjesečni period, a zbog čega potrošači budu prinuđeni da plate i po par hiljada eura za navodno ukradenu struju. Njegov stav je bio da se odredbe Zakona o energetici i postupak dokazivanja ko krade struju moraju pod hitno mijenjati.

“Ako su propisi vezani, kao što jesu, pravom distribucije da isključi struju ako stranka osporava taj dug, onda u CEDIS-u sve rade po zakonu, ali je stranka dovedena u poziciju da viče lopov sam, iako nijesam. Institut dokazivanja krađe struje treba da se vrati u sistem, da to dokazuju kompetentni ljudi i sa aspekta struke i prava, dakle , preko vještaka i preko suda. Na taj način bi evidentno izbjegli da nevini ljudu dođu u poziciju da budu proglašavani lopovima od strane dva elektirčara”, zaključio je tada Novosel.

Da su neophodone izmjene Zakona, smatra i pravni zastupnik Grozdanić, Milan Vojinović.

“Zakon o energetici CEDIS-u daje takva prava da je za ne vjerovati da to postoji u savremenom svijetu, u 21. vijeku. Njihovi služebinici otkriju navodno neovlašćenu potrošnju i odmah isključuju. Jednostavno dođu i skinu sat, ponude ugovor o priznanju duga za neovlašćenu potorošnju i na taj način ljude dovode pred svršen čin. Čak i Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje isključenje dok se ne okonča postupak”, objašnjava Vojinović.

Na naše pitanje da li se u postupku utvrđivanja krađe struje uzimaju otisci pristiju, ili obezbjeđuju neki drugi dokazi, Vojinović odgovara da to nije slučaj.

“Upravo je odluka Višeg suda da nema dokaza. Jedini dokaz je bio zapisnik koji su oni sačinili 23. aprila 2018. godine da brojilo na funkcioniše. Potom su ga skinuli i odnijeli. To je taj apsurd, oni vrše istražne radnje i presuđuju”, zaključuje Vojinović.

Iz Cedisa su nam odgvorili da su odredbe člana 222 Zakona o energetici imperativnog karaktera i CEDIS je u obavezi da ih dosljedno sprovodi.

Na naše pitanje da li uviđaju pravne manjkavosti na koje su ukazivali stručnjaci, ali na šta upućuje i presuda u slučaju Senke Grozdanić, odgovaraju da CEDIS primjenjuje Pravila za sprovođenje postupka otkrivanja i sprječavanja neolašćenog korišćenja električne energije koja je shodno odredbama Zakona o energetici člana 116 stav 1 tačka14 , utvrdio CEDIS, a odobrila Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti.

„Nije sporno da je krivično djelo krađe specifično i da postoje naročite teškoće u utvrđivanju lica koje je krivično pravno odgovorno za učinjenu radnju, pa se u vezi problema utvrđivanja krivično pravne odovornosti, kada je u pitanju krađa električne energije, možete obratiti nadležnom državnom tužiocu koji bi svakako na kvalifikovaniji način mogao objasniti probleme utvrđivanja lica koje je krivično pravno odgovorno za krađu el. energije“, navodi se u odgvoru.

U 2023. godini CEDIS je podnio 68 krivičnih prijava zbog krivičnog djela krađe električne energije.

Izvor: RTCG