Iz ove NVO rečeno je Pobjedi da će 1. novembra, kako procedura nalaže, peticiju dostaviti nadležnom odboru u Skupštini Crne Gore. Peticija potom treba da se preda i nadležnom Ministarstvu pravde od kojeg očekuju da iznesu stav za 45 dana.

– Imamo situaciju da žrtve nasilja ne prijavljuju to. Nijesmo mi jedini, nedavno je na našem okruglom stolu rečeno da, recimo, u Češkoj pet do osam odsto slučajeva nasilja se prijavljuje. Kod nas je problem i što se za silovanje ne izriču maksimalne kazne, nego minimalne i tako se ohrabruju nasilnici, a žrtve nasilja se demotivišu – rekli su oni.

U ovoj NVO smatraju da bi uvećane kazne koje predlažu bile dobra preventiva da se dobro razmisli prije nego što se krene u gnusni čin povrede ugleda, dostojanstva i tjelesnog integriteta osobe.

Ranije su iz ove NVO komentarisali na okruglom stolu da nijesu bili zadovoljni kako je odmicala peticija, jer je bilo prikupljeno svega 30 odsto potpisa.

– Pozivamo sve da razmisle i potpišu. Ne potpisuju za organizaciju, potpisuju za sebe, za svoju porodicu, za svoju djecu, jer se nikada ne zna ko može biti sjutra žrtva nekog nasilnika. Ne treba da im bude teško da izvade ličnu kartu iz tašne, jer je to najčešći problem, zato što treba da upišu broj lične karte i matični broj – rekli su tada.

Izvršni direktor Saveza udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju ,,Naša inicijativa“ Milisav Korać kritikovao je što je zakonom propisano da je za onog ko zloupotrebom svog položaja navede na obljubu propisana kazna zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

- Ovo je izuzetno mala kazna, nesrazmjerna težini djela. Mora da se pooštri - kazao je on.

Poslanica Jelena Nedović je tada negodovala kako se državne institucije odnose prema žrtvama trgovine ljudima. Rekla je da je dvije godine bila koordinator za žrtve trgovine ljudima u Podgorici, preko GIZ-a, međunarodne organizacije, te da se bilježi primjer da vodi sklonište osoba koja je višestruki povratnik za određena krivična djela. Država nema svoje sklonište.

- Zamislite situaciju da direktorica centra za socijalni rad obavještava Ministarstvo rada i socijalnog staranja da njeni ljudi na terenu imaju problem kada treba da uzmu žrtvu, kada istekne određeni period da ide u porodicu. On tu žrtvu ne pušta, ali isključivo iz razloga što ima više žrtava, dobija više novca od toga. Mi smo zemlja čuda, vjerujte mi - rekla je ona.

Kazala je da je toj osobi GIZ uskratio novčanu podršku kada su mu pokazali medijske natpise čime se sve bavi i koga oni, zapravo, podržavaju.

Na okruglom stolu je konstatovano i da je problem što u Crnoj Gori imamo slučajeva raznih oblika nasilja koji se iz straha ne prijavljuju. Smatraju da je nužno unaprijediti obrazovanje, te edukovati donosioce odluka i sve učesnike u ovom procesu. Kritikovali su, pored ostalog, sudije što izriču mahom minimalne kazne.