Predstojeći predsjednički izbori cu Americi će vjerovatno predstavljati obračun dvojice najstarijih predsjednika u istoriji ove zemlje (za sada je Bajden prvi sa 78 godina, Donald Tramp drugi, 70, Ronald Regan treći, 69, dok je četvrti Vilijam Henri Herison sa 68).

Ukoliko predsjednik “Džo“ Bajden bude reizabran, u svoj drugi mandat stupio bi sa 82 godine, vodeći republikanski izazivač Donald Tramp sa 78 godina – koje su takođe miljama daleko od energije i vitalnosti neophodne za tako mentalnu i fizički zahtjevnu funkciju po mišljenju velikog broja Amerikanaca. I pored ove činjenice Bajden nije najstari predsjednik od 187 država članica Ujedinjenih Nacija, pošto se nalazi na devetom mjestu (srednja starost svih proučavanih nacionalnih lidera iznosi 62 godine).

Bajdenove godine – “gledajte me“ ili ozbiljna predizborna manjkavost?

Bajdenove godine su glavna tema u medijima i čini se da se stalno postavljaju kao jedno od glavnih Bajdenovih slabosti u kampanji 2024.

Bajdenov uobičajeni odgovor onima kojima su sporne njegove predispozicije za obavljanje ove funkcije do sada je bio “watch me“ (gledaj me). Administracija strastveno brani njegovu izdržljivost i podvlači njegov rezime kao vid odbrane za kritike, ukočeni hod, i verbalne gafove, koji se i u njegovom taboru sve teže vare.

Nervozno klimanje glavom sekretara Entonija Blinkena na konferenciji za štampu na kojoj je Bajden predsjednika Kine Si Đinpinga nazvao “diktatorom“ o tome najbolje svjedoči.

“Razumijem pitanja o godinama. Svi ih razumijemo“, rekla je novinarima u septembru sekretar za štampu Bijele kuće Karin Žan Pjer. “Ali ono o čemu ćemo nastaviti da pričamo o onome što je ovaj predsjednik zapravo uradio“, dodala je.

Kolika je tema Bajdenove starosti zaista važna? Istraživanja kažu da jeste. I istorija.

Bajden je već bio najstariji predsjednik u istoriji SAD u vrijeme svoje inauguracije. Prije toga, bivši predsjednik Tramp je bio najstariji kada je prvi put inaugurisan, a to je bilo prije davnih šest godina.

Starosna granica za šefa države i druge političke funkcije

Ustav SAD kaže da predsjednik mora da bude rođeni državljanin Sjedinjenih Država, da ima najmanje 35 godina i da je stanovnik Sjedinjenih Država unazad 14 godina. Dakle, Ustav SAD postavlja minimalne, ali ne i maksimalne starosne granice za predsjednike i članove Senata i Predstavničkog doma.

Sa poodmaklom dobi ne samo Bajdena i Trampa već i drugih američkih političara, poput predstavnice Nensi Pelosi (83), Miča Mekonela, lidera manjine u Senatu Sjedinjenih Država (81), senatora Čaka Graslija (90), kongresmenke Maksin Voters (85) godine su postale ozbilja tema u javnosti. Na sve to, demokratkinja Dien Feinstajn je nedevno preminula u 90-oj godini, dok je spomenuti Mekonel imao velike zdravstvene probleme.

Stoga ne čudi što 79 odsto Amerikanaca favorizuje maksimalne starosne granice za izabrane zvaničnike u Vašingtonu, a 74 odsto podržava takva ograničenja za sudije Vrhovnog suda, prema novom istraživanju istraživačkog centra “Pew“.

Većina Amerikanaca smatra da bi trebalo da postoji starosna granica za šefa države, i da bi posao POTUS-a trebalo da bude završen prije njegove osamdesete godine. Loša vijest za Bajdena, koji bi (ako bude ponovo izabran) ušao u svoj drugi mandat sa 82 godine (podaci IPSOS-ovog istraživanja iz septembra prošle godine).

Još jedan parametar istog istraživača ne ide Bajdenu u korist, kao ni vrijeme ankete, koja je iz jula ove godine. Čak 75 odsto Amerikanaca vjeruje da je Bajden previše star za predsjedničku funkciju. To misli 65 odsto demokrata, 90 odsto republikanaca. Kada su nezavisni birači u pitanju, njih 74 odsto dijeli mišljenje prve dvije grupe. Polovina Amerikanaca (50 odsto) misli isto o Trampu, prema istoj anketi.

Da, demokrate su zabrinute. Istraživanje CNN-a u Nju Hempširu, državi u kojoj će se održati prvi predsjedničke predizbori u januaru pokazalo je da je 56 odsto sigurnih demokratskih birača na popularnom “prajmariju“ izjavilo da je Bajdenova starost njihova najveća briga. Anketa koju je sproveo Univerzitet u Nju Hempširu objavljena je prošle nedjelje.

Republikanci mahom sumnjaju u Bajdenovu mentalnu oštrinu (brojni gafovi, nonšalancija, odustvo fokusa na konferencijama za štampu koje su vjerovatno iz istog razloga sve rjeđe), ali je sve veći broj i onih koji nisu Trampovi glasači, a koji bi ga podržali na potencijalnim izborima jer smatraju da je Bajden prestar za predsjedničku funkciju. Da, starost je problem. U očima birača Donald Tramp je očigledno nehajnije i bolje nosi.

I pored svega, demokrate vjeruju u Bajdena. Čini se da je cementiran kao demokratski kandidat 2024. godine. Njegova kampanja nije dala nikakve naznake da se neće ponovo kandidovati. U pomenutom IPSOS-ovom istraživanju iz jula ove godine, Bajden se nalazio na prvom mjestu sa čak 65 odsto podrške za predsjedničku nominaciju, daleko iznad drugoplasiranog Roberta F. Kenedija Juniora, koji ima tek 15 odsto podrške.