“Odbacuje se tužba u ovoj pravnoj stvari”, piše u odluci suda u koju su “Vijesti” imale uvid.

Kosovo je tužilo kompaniju “Sunraf beach properties”, te Opštinu Budva i državu Crnu Goru, tvrdeći da je vlasnik atraktivne lokacije od 4.500 kvadrata zemlje na samom šetalištu u Rafailovićima, na kojoj se nalazilo odmaralište koje je u međuvremenu porušeno. Na tom mjestu izgrađen je hotelsko-apartmanski kompleks.

“Iz referata tužbe proizlazi da Republika Kosovo svoj tužbeni zahtjev na utvrđivanje vlasničkih prava na zemljište na kome je 1967. izgrađeno odmaralište ‘Ganimete Terbeshi’, a koje su Opština Budva i Crna Gora dodijelili drugom pravnom licu”, piše u tužbi.

Tužitelj ukazuje da je Kosovo vlasnik pomenute imovine, a kao dokaze je priložio kupoprodajni ugovor zaključen 22. marta 1961. u tadašnjem Sreskom sudu u Kotoru, kada je parcelu od 4.555 kvadrata kupio Savjet za politička i socijalna pitanja nekadašnje Socijalističke automne pokrajine (SAP) Kosovo i Metohija.

Kompanija “Sunraf beach properties” je u odgovoru na tužbu istakla da je tužbeni zahtjev neosnovan jer je nepokretnost stekla na osnovu notarski ovjerenog kupoprodajnog ugovora od prodavca “Nivel invest” DOO Budva u stečaju, čiju validnost je garantovala država Crna Gora, odnosno Privredni sud koji je sprovodio stečajni postupak.

“Ugovori zaključeni u stečajnom postupku ne mogu biti predmet bilo kakvog poništenja, već eventualne posljedice padaju na teret države. Republika Kosovo nije prijavila svoje potraživanje u stečajnom postupku, čime je definitivno izgubila pravo”, naveli su u odgovoru na tužbu iz ove kompanije, a piše u obrazloženju presude.

Opština Budva, koju zastupa Sekretarijat za zaštitu imovine, osporila je tužbeni zahtjev u cjelosti, ocijenivši da je tužba očigledno pravno i činjenično neutemeljena, te predstavlja svojevrsni pravni eksperiment.

“Kao predmet tužbenog zahtjeva je navedeno da se traži utvrđenje prava svojine, međutim, iz iste proizlazi da se traži utvrđivanje činjenica, a činjenični navodi ne korespondiraju sa tužbenim zahtjevom. Opština Budva predlaže da sud odbaci ovu tužbu kao neurednu, a istakla je prigovor stvarne legitimacije. Tužbeni zahtjev nema pravno uporište, ni u UMNIK Uredbi o ovlašćenjima privremene Uprave na Kosovu od 25. juna 1999. I samim tim ni u rezoluciji UN 1244 na koje propise se tužilac između ostalog pozvao. Ovo, jer se navedenom Uredbom i Rezolucijom regulišu sporna pitanja oko državne i druge imovine, ali sa teritorije Kosova, a nema odredbi o sukcesiji države koje bi dale pravno uporište da je tužilac država sukcesor. Pored toga sve uredbe, naredbe i druge propise koje donosi UMNIK, kao Privremena uprava misije UN na Kosovu, ne mogu se primjenjivati u Crnoj Gori, posebno u sporovima koji imaju predmet sticanja, prestanak, sadržinu ili vršenje stvarnih prava na nepokretnoj stvari”, naveli su iz Sekretarijata u odgovoru na tužbu.

Dječje, odnosno omladinsko odmaralište, kasnije je dobilo naziv “Lahor”, po istoimenoj kompaniji iz Prištine. Nakon ratnih dešavanja 1999. godine, sjedište firme iz Prištine preseljeno je u Crnu Goru, a potom privatizovano, odnosno prodato. Oronula zgrada nekadašnjeg odmarališta je porušena i izgrađen je kondo kompleks...

“Tužilac (Republika Kosovo) nije pružio dokaz o pravnom sljedbeništvu ni u odnosu na DOO Lahor iz Prištine koji je ranije bio nosilac stvarnih prava, kao ni dokaz u pravcu da je to društvo bilo neosnovano uknjiženo. Tužilac je prećutao činjenicu da je nakon pripajanja dječjeg i omladinskog odmarališta ‘Genimete Terbashi’ iz Bečića, Pokrajinskoj zajednici socijalne i dječje zaštite Priština, došlo do još jedne statusne promjene pripajanjem odmarališta, preduzeću ‘Lahor’ iz Prištine, kao i odluku o dodjeli i prenosu sredstava”, piše, između ostalog, u odgovoru na tužbu.

I država Crna Gora osporila je tužbeni zahtjev u cjelosti, ocijenivši da Kosovo nije dostavilo valjane materijalne dokaze.

Kotorski sud je prethodno donio rješenje da se odvojeno vodi rasprava po pojedinim zahtjevima iz tužbe Kosova, i to na način što se razdvajaju parnica za utvrđivanje prava svojine, parnica za poništenje ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, parnica kojim se obavezuje kompanija “Sunruf beach” da oslobodi od ljudi i stvari sporne parcele i preda ih u posjed Kosovu i parnica za nadoknadu nastale štete.

Kotorski sud je odbio zahtjeve Kosova za izdavanje privremene mjere, kojom je traženo da se zabrani kompaniji “Sunruf beach properties”, Opštini Budva i državi Crnoj Gori da preduzimaju bilo kakva djelovanja radi transformacije nepokretnosti, stavljanja pod hipoteku, prodaje, zakupa...

Nakon burnih dešavanja na prostorima nekadašnje Jugoslavije, kosovska Vlada, kako je objavljeno ranije u medijima, traži povraćaj 172 nekretnine u bivšim jugoslovenskim republikama, od čega najmanje 42 u Crnoj Gori.

Decenijski spor oko Kamenova
Jedan od decenijskih sporova u ime Kosova je i zahtjev tamošnje Agencije za privatizaciju za povraćaj 33 hiljada kvadrata zemlje u uvali Kamenovo, gdje se nekada nalazilo odmaralište radnika Kosova i Metohije.

Kompleks od gotovo tri i po hektara, kako piše u katastarskoj evidenciji Uprave za nekretnine, svojina je Crne Gore. Sukorišćenje je upisano na “Rekreaturs DOO Budva”, koji je vlasnik najvećim dijelom, dok manji dio imaju “Kožar SOUR trgovina” sa Kosova i Kosovska banka DD u stečaju.

Osnivači firme “Rekreaturs” Budva, kako piše u Centralnom registru, je Atlas banka odbjeglog biznismena Duška Kneževića, sa 99,7 odsto kapitala, a preostali dio se vodi na firmu HTP “Atlas hotels group”.

Banka je postala vlasnik udjela nakon sporazuma iz 2017. sa firmama “Atlas Invest” iz Podgorice i “VB Holding” sa Kipra, koje su prenosom udjela platile više kredita.

Kosovska Agencija za privatizaciju ne odustaje da dokaže da je firma “Rekreatus” iz Prištine stvarni vlasnik 33 hiljada kvadrata na samoj pjeni od mora, a ne istoimena firma čije je sjedište u Budvi.

Kako su ranije “Vijestima” saopštili, “Rekreaturs” je bivša sindikalna firma iz Prištine koja je imala odmaralište na Kamenovu i planirala gradnju sličnog u Ulcinju.

Pod nerazjašnjenim okolnostima firma je u toku rata 1999. godine preseljena za Budvu, a “Atlas grupa” je za 60 hiljada eura kupuje 2002. godine.

Odmaralište je odavno van funkcije, ostalo su samo oronule i neupotrebljive barake, ali do danas u uvali nije započeta gradnja luksuznog turističkog naselja, kako je predviđeno planskim dokumentima.

Kamenovo potražuju i mještani, koji su uspjeli da pred sudom dobiju spor i dokažu da im je oteta đedovina...