Na početku izlaganja, on se zahvalio domaćinima na odličnoj organizaciji Samita, koji okuplja lidere iz cijelog svijeta, kako bi razgovarali i izradili strategiju o izazovima klimatskih promjena.

”Napori da se elementi politike održivosti uvedu u nacionalni okvir evidentni su u Crnoj Gori od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori 1991. godine, kao i unošenje ove odredbe u Ustav iz 1992. godine. Na ovaj nači, Crna Gora je postala prva država koja je ustavno priznata kao ekološka sa zadatkom da ovu ideju uvrsti u sve politike koje se kreiraju na nacionalnom nivou”, kazao je Milatović.

On je u govoru istakao napredak Crne Gore u realizaciji ove sveobuhvatne transformacije.

“Crna Gora je lider na Balkanu kada su u pitanju inovativni mehanizmi za finansiranje održivog razvoja. Kao prva država koja je osnovala Fond za ubrzani razvoj, nismo stvorili samo finansijski mehanizam, već i moćno sredstvo za stvaranje zajedničkih partnerstava koja predstavljaju novu generaciju fondova usmjerenih na ubrzanje ispunjavanja ciljeva održivog razvoja”, rekao je Predsjednik Crne Gore.

Naglasio je da Fond čini Crnu Goru jednom od najvećih donatorskih država ciljevima održivog razvoja u poređenju sa svojom veličinom, а jedinstven karakter Fonda ogleda se i kroz institucionalno partnerstvo s privatnim sektorom, gdje se ovaj poslednji uključuje u finansiranje ciljeva održivog razvoja, čime se postiže optimalna upotreba javnog novca.

“Crna Gora je u proteklim godinama preduzimala hrabre akcije radi jačanja energetske efikasnosti i optimizacije svog energetskog miksa. Lansirani su programi velikih razmjera za povećanje energetske efikasnosti, posebno kroz značajne investicije u efikasnost energetskog sektora javnih zgrada, uz podršku međunarodnih finansijskih organizacija”, naveo je Milatović.

Ukazao je da je država napravila značajan korak unaprijed u vezi s razvojem postrojenja za proizvodnju obnovljive energije i da Crna Gora aktivno radi na unapređenju zakonodavnog okvira s ciljem podsticanja velikih investicija u obnovljive izvore energije.

“Osim toga, Crna Gora je povećala svoju posvećenost smanjenju emisija gasova staklene bašte. U postizanju cilja klimatske neutralnosti, Crna Gora se obavezala na fer i pravičnu tranziciju. I budući da je pravična tranzicija u vezi s ljudima, to vodi do trećeg cilja, stavljanja prirode, ljudi, života i izdržavanja u središte akcije za klimu”, saopštio je on.

Milatović je istakao da Crna Gora trenutno ima 13,2% zaštićenog zemljišta, i da je tokom 2021. godine, naša zemlja proglasila prvo morsko zaštićeno područje, koje su pratila još dva, i dodao, da se veliki napori ulažu u proglašavanje novih i proširenja postojećih specijalnih zaštićenih područja u obalnom regionu.

Takođe, naglasio je da u svjetlu svih ekoloških, energetskih i ekonomskih kriza s kojima se svijet suočava, a čije je ponavljanje izvjesno, ne smijemo dozvoliti da nemoć prevlada i da bi trebalo fokus usmjeriti na dugoročni održivi razvoj.

“Na ovom putu, izuzetno je važno okupiti sve relevantne društvene aktere, jer samo na taj način možemo slijediti našu zajedničku održivu budućnost. I moramo biti svjesni da znanje predstavlja najbolji most za izgradnju partnerstava.  Na kraju, u svjetlu rastuće potrebe da sačuvamo naše resurse, možda je najbolji savjet da pronađemo inspiraciju i rješenja u njima. Povratak prirodi, uz mudro raspolaganje onim što nam nesebično daje, jedini je put naprijed”, zaključio je u obraćanju Milatović.

Uoči zvaničnog dijela programa, Predsjednik Milatović se susreo sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Gutjerešom.

U odvojenim susretima, Predsjednik Crne Gore imao je priliku da razgovara i sa predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata šeikom Mohamedom bin Zajedom al Nahjanom,  potpredsjednikom, premijerom Ujedinjenih Arapskih Emirata i vladarom Dubaija, Mohamedom bin Rašidom al Maktoumom i krunskim princem Khaledom bin Mohamedom al Nahjanom, kao i sa indijskim premijerom Narendra Modijem, gdje su sagovornici konstatovali potrebu jačanja međudržavnih veza na najvišem nivou.

Na marginama Samita, na temu ubrzanja učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju, Predsjednik Milatović je razgovarao i sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, kao i sa brojnim liderima zemalja članica Evropske unije: Slovenije, Holandije, Irske, Estonije, Hrvatske, Finske, Belgije, Slovačke, Kipra, Mađarske i Bugarske.

Takođe, Predsjednik Crne Gore se susreo i sa predsjednicima Uzbekistana, Kazahstana, Turkmenistana i Tadžikistana gdje je istakao tradicionalno dobre i prijateljske odnose koje Crna Gora ima sa državama centralne Azije, i izrazio želju za snaženjem ekonomske saradnje i jačanjem daljih veza između naših zemalja.
COP28 predstavlja najznačajniji samit svjetskih lidera, gdje se govori o globalnim izazovima u oblasti klimatskih promjena, na kojem pored Predsjednika Crne Gore učestvuje preko 150 svjetskih lidera. 

Na godišnjem klimatskom sastanku Ujedinjenih nacija, učestvuju zemlje potpisnice originalnog klimatskog dokumenta Ujedinjenih nacija iz 1992. godine.