Ali, kada potrošač otvori kesicu čipsa koji nije od krompira vjerujući da je posegnuo za zdravijom varijantom, uvjeriće se da to nije tačno.

Iz Kancelarije za zaštitu potrošača njemačke savezne pokrajine Sjeverna Rajna Vestfalija (NRW) dali su ispitanicima da testiraju 12 različitih čipseva proizvedenih od cvekle, paškanata, slatkog krompira, sočiva i graška.

Prvo otkriće jeste da proizvođači čipsa od mahunarki poput graška ili sočiva često predstavljaju svoje proizvode hvaleći nizak udio masnoće.

Međutim, ljubitelji takvih grickalica ne bi trebalo da očekuju da će konzumacijom takvih proizvoda unijeti manje kalorija.

Čips od sočiva ili graška sadrži prosječno oko 450 kilokalorija na 100 grama, a jednaka količina krompirovog sadrži 540 kcal.

Prosječna razlika kreće se oko 17 odsto manje kalorija i to je vrlo malo u odnosu na očekivanja potrošača sklonih da posegnu za zdravijim grickalicama.

Čips od povrća prosječno ima 510 kcal na 100 grama, a to je vrlo blizu krompirovom čipsu. Osim toga, neke vrste povrća sadrže čak više masnoće od krompirovog čipsa, pokazala su ispitivanja.

Ne štedi se na soli

Proizvođači čipsa koji nije od krompira ne štede na soli u odnosu na krompirov čips.

Studija nije prva koja je pokazala da odabir alternative krompirovom čipsu ne znači i zdraviju hranu.

Ispitivanje upućuje da se potrošači željni zdravije hrane ne bi trebalo pri kupovine da vode porukama o zdravoj ishrani ispisanim na ambalaži, već bi trebalo da provjere često sitnim slovima ispisane podatke o količini soli i masnoća.

- Iako alternativni čips donosi raznolikost, on ipak nije pogodan za optimalnu ishranu - kaže Katrin Böttner, nutricionistkinja u Savetodavnom centru za potrošače.

Iz tog razloga, čipsu napravljenom od različitog povrća trebalo bi pristupiti isto kao i prema krompirovom, a to znači – ne pretjerivati.

Jedan od načina koji vodi umjerenosti je ne jesti čips direktno iz kesice već njime napuniti činiju i zatim skloniti kesicu iz vidnog polja, savjetuju stručnjaci.

Izvor Dan