Kako je kazao Engstrom već sada polovina energetskog miksa Crne Gore dolazi iz obnovljivih izvora, najviše iz vode, ali su mogućnosti za korišćenje solarne energije i energije vjetra fantastične i sada je pravo vrijeme da se radi na pravednoj energetskoj tranziciji. 

Dati odgovore na pitanja o energetskoj tranziciji, energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije znači govoriti o temi koja je stvar naše sadašnjosti i koja je ispit naše zrelosti i svijesti da će života biti i posle nas, poručio je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović.

– Pitanje integracije obnovljivih izvora energije u energetski sistem Crne Gore nije izbor nego obaveza, a za ispunjavanje te obaveze potreban je plan i potrebna je strategija. Sve ono što Crnoj Gori sada nedostaje – poručio je ministar Mujović i dodao da je jačanje prenosne mreže osnov svih osnova da bi se moglo govoriti o izgradnji obnovljivih izvora enegrije i njihovom priključenju na energetsku mrežu.

Najvažnije je, poručuje Mujović, promijeniti odnos koji i društvo i država imaju prema električnoj energiji. Strategije razvoja koje podrazumijevaju izgradnju novih izvora energije i prateće prenosne mreže mora isključivati tretiranje električne energije kao socijalne kategorije.

– Crna Gora ima ogroman potencijal za potpuno preusmjerenje na čistu energiju, uz vjetreoelektrane i solarnu energiju. Za to treba stvoriti strategije i planove koji bi bili okvir za duži vremenski period. Ja samo molim političke subjekte u Crnoj Gori da pitanje energetske efikasnosti ne koriste u populističke svrhe – kazao je Mujović.

Na svom putu ka članstvu u Evropskoj uniji i ispunjenju njene misije da do 2050. godine bude ekonomija sa nultom emisijom gasova staklene bašte, Crna Gora će se u jednom trenutku morati odreći svog najvažnijeg energetskog objekta- Termoeketrane Pljevlja. To će biti sve samo ne lako, poručuje ministar.

– Nama bi značajno olakšanje i rješenje problema bila izgradnja jednog stabilnog energetskog izvora odnosno jedne hidroelektrane. Moj favorit je hidroelektrana Kruševo, prije svega zbog svoje isplativosti, velike snage i dobrog odnosa snage i energije. Po tim aspektima bolja je od projekta Komarnica. Tu su još i hidrocentrale na Ćehotini – kazao je Mujović.

Pitanje pravedne energetske tranzicije, izgradnje čistijih izvora energije i energetske efikasnosti je i pitanje finansija. Paradoksalno zvuči da je i građanima i privredi dostupno više novca po povoljnim uslovima nego što ih koriste. Kako je kazao izvršni direktor NLB banke Martin Leberle ta finansijska institucija nedavno je sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisala ugovor o kreditnoj liniji vrijednoj 2 miliona eura za finansiranje projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora. Ni građani ni privreda nijesu adekvatno odgovorili na mogućnosti koje im se pružaju. Zato, poručuje Leberle, i sama banka radi na edukaciji svojih klijenata ne samo o mogućnostima već i potrebi brige o enegretskoj efikasnosti.

– Recimo, kada razgovaramo sa građevinskim firmama o kreditiranju njihovog biznisa i pitamo da li posjeduju sertifikate o energetskoj efikasnosti materijala čime bi dobili sredstva po povoljnijim uslovima, oni nas pitaju zašto? Nemaju potrebu za tim jer će oni njihov proizvod prodati nevezano za njegovu energetsku efikasnost. Zato je edukacija na svim nivoima prijeko potrebno – poručio je Leberle, dodajući da ima prostora da se u sinergiji sa državom i međunarodnim institucijama pruže značajna i povoljna finansijska sredstva za pravednu energetsku tranziciju.

Da sredstava ima i da se ne koriste u dovoljnoj mjeri potvrđuje i pomoćnik direktora Eko Fonda Nemanja Peković. Čak ni lokalne samouprave ne prijavljuju projekte koje su najavili i na osnovu kojih je Eko fond vršio alokaciju svojih sredstava. Zato smatraju da je zajednički rad jedino rješenje.

– Da združimo sredstva, koja ima Eko fond, koje ima Ministarstvo energetike, koja pod povoljnim uslovima daju banke, mi možemo da kreiramo jedan dobar proizvod kako bismo taj tranzicioni period ubrzali – poručio je Peković.

Pored brzine tranzicije važna je i njena pravednost, kazao je šef sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Ingve Engstrom. Engstrom je podvukao da gašenje termoelektrane Pljevlja zahtijeva promišljenu saradnju sa lokalnom zajednicom i finansiranje novih radnih mjesta kako bi energetska tranzicija bila tranzicija nez gubitnika.

Goran Tadić iz kompanije Solar predstavio je rezultate rad ate kompanije, planove i prepreke na koje su nailazili tokom pionirskog poduhvata izgradnje solarnih elektrana u Crnoj Gori. Poručuje da je cilj izgradnje obnovljivih izvora energije da se ta energija koristi na mjestu proizvodnje, što sadašnji projekti postavljanja foto-naponskih ćelija na krovovima privatnih kuća i preduzeća i omogućuje. U budućim planovima ove kompanije je i izgradnja većih solarnih kapaciteta.

Panel “Budućnost energetske tranzicije u Crnoj Gori: planovi, perspektive i mogućnosti” održan je u okviru kampanje “Pokrenimo čistu energiju” koju Evropska kuća realizuje sa Udruženjem mladih “Korak sa naukom“ u ime Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.