“Trenutna situacija odražava kompleksnost unutarcrnogorskih odnosa u kojima se u prethodnom periodu brzo mijenjao odnos političkih snaga, a nije se radilo na uspostavljanju dijaloga o tome šta diplomatskoj mreži treba”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević.

Od smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića 2020. godine, Crna Gora je promijenila tri vlade.

U tom periodu povučen je veliki broj ambasadora, ali, u međuvremenu, u većini slučajeva nisu imenovani novi.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je tako 11. decembra kazao da Vlada Milojka Spajića ignoriše njegovu inicijativu za održavanje konsultacija za popunjavanje mjesta u diplomatskoj mreži.

Vlada je izabrana prije manje od mjesec i po dana.

“Pretpostavljam da to još uvijek nije Vladi prioritet… I pored naše upornosti čini mi se da Vlada trenutno ignoriše potrebu da se uspostavi formalan i civilizovan dijalog oko spoljne politike”, rekao je predsjednik Milatović, koji je sa Spajićem dio Pokreta Evropa sad.

Savjetnica premijera za vanjske poslove Milica Perišić saopštila je za RSE da će Ministarstvo vanjskih poslova “u najskorijem roku pripremiti neophodne analize i predloge” kako bi se upražnjena mjesta adekvatno popunila.

“Prilikom predlaganja ambasadora, vodiće se računa o svim relevantnim kriterijuma, kako bi najbolji kandidati dostojno i na pravi način predstavljali Crnu Goru”.

Ističe da je Vlada, koja je stupila na dužnost 31. oktobra, morala odmah da se suoči sa prioritetnim pitanjima kao što su popis, budžet i sprečavanje stavljanja Crne Gore na ‘sivu listu’ zemalja u oblasti pranja novca.

Sva ta pitanja “za ovako kratko vrijeme, od malo više od četrdeset dana, nisu ostavila dovoljno prostora za donošenje važnih odluka kao što je predlaganje ambasadora”, rekla je Perišić, naglašavajući da se tom procesu treba posvetiti sa posebnom pažnjom.

Uticaj na ugled Crne Gore u svijetu?

Savjetnica predsjednika Crne Gore za vanjsku politiku Marija Lakić Barfus ocijenila je za RSE da je dovedena u pitanje reputacija Crne Gore time što većina ambasada djeluje na nivou otpravnika poslova, a ne ambasadora u punom kapacitetu.

“Privremeni otpravnici poslova nas predstavljaju širom kontinentalne Evrope, u Londonu, Vašingtonu, Pekingu… Nemamo ambasadora ni u UN u Njujorku, gdje smo kandidat za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti, a od skoro ni pri NATO-u”, navodi Lakić Barfus.

U regionu, Crna Gora trenutno ambasadora ima samo u Sjevernoj Makedoniji.

Prema riječima Lakić Barfus, ne može se govoriti o ubrzanju EU integracija, kredibilnom članstvu u NATO, unapređenju međunarodne pozicije u UN ali ni snaženju dobrosusjedskih odnosa bez ovih imenovanja.

“Ne postoji nijedan razlog da se to ne desi u, što je moguće, skorijem roku”, kazala je ova karijerna diplomatkinja.

Na drugoj strani, prema mišljenju Milice Perišić, savjetnice premijera Milojka Spajića, teže posljedice po reputaciju Crne Gore imala je unutrašnja politička kriza.

“Međunarodni ugled i reputacija Crne Gore su značajnije bili pogođeni političkim zbivanjima na unutrašnjem planu, nego samim nedostatkom ambasadora. I najbolja diplomatija i spoljna politika teško mogu izvući zemlju iz unutrašnje političke krize, ukoliko ona postoji”, konstatuje Perišić.

Ona je podsjetila da usljed političke krize nije moglo doći, na primjer, do izbora u najvišim institucijama pravosuđa.

Procedura izbora ambasadora

Samim Zakonom o vanjskim poslovima propisano je da predlog za postavljanje ambasadora donosi Vlada, na predlog šefa diplomatije.

Po dobijanju agremana države prijema i mišljenja Odbora za međunarodne odnose Skupštine Crne Gore, predsjednik države ukazom postavlja ambasadora.

Za šefove misija pri međunarodnim organizacijama agreman nije potreban.

Tom procesu prethode i vanjskopolitičke konsultacije.

Iz kabineta bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića su za RSE kratko pojasnili da inicijativu za održavanje konsultacija o novim ambasadorima može da inicira bilo ko od učesnika, a da je najčešće to radilo Ministarstvo vanjskih poslova.

Pored Ministarstva, učesnici konsultacija su predsjednici države, vlade i parlamenta.

Da će crnogorske vlasti imati posla, zaključuje se iz dokumentu o stanju u Ministarstvu – ambasadore ima sedam od 30 ambasada, a od šest stalnih misija pri međunarodnim organizacijama šefove imaju četiri.

Stanja u ministarstvima su konstatovana na dan kada je Milojko Spajić preuzeo dužnost premijera od Dritana Abazovića.

Sječa ambasadora nakon promjene vlasti 2020.

Do masovnog povlačenja ambasadora Crne Gore došlo je u januaru 2021. svega mjesec dana nakon formiranja Vlade Zdravka Krivokapića, prve poslije smjene tridesetogodišnje vlasti DPS-a Mila Đukanovića.

Tada je u Podgoricu “na konsultacije” pozvano 38 šefova diplomatsko-konzularnih predstavništva Crne Gore, od kojih mnogi nisu vratili u zemlje u kojima su služili mandat.

Pozivu ambasadorima da se vrate u Crnu Goru, prethodilo je odbijanje tadašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića da odobri opoziv sedam ambasadora.

Nesaradnja Đukanovića sa tadašnjim vlastima rezultirala je izostankom izbora većine novih ambasadora.

“Kada je Đukanović bio u sukobu sa parlamentarnom većinom nije bilo kompromisnog rješenja, a bojim se da takvog kompromisa neće biti ni u današnjoj konstelaciji političkih odnosa”, kaže Daliborka Uljarević.

Ona preporučuje da izbori ambasadora treba da se obave uz uvažavanje referenci i iskustva ljudi, a ne na osnovu njihovog ideološkog i političkog backgrounda.

“Pogrešna imenovanja Crnoj Gori mogu da donesu više štete nego postojeća situacija”.

Zakon o vanjskim poslovima, omogućava da trideset odsto ambasadora mogu biti nekarijerne diplomate. Na te pozicije su do sada imenovani predstavnici političkih partija.

Crna Gora otvara nove ambasade

Osim imenovanja ambasadora, u stanju u Ministarstvu vanjskih poslova se ističe da će Crna Gora otvoriti još ambasada.

Osim otvaranja predstavništva u Holandiji, Crna Gora je donijela odluku ponovnom otvaranju ambasade u Švajcarskoj.

Ambasada će biti smještena u prostoru crnogorske misije pri UN i drugim međunarodnim organizacijama u Ženevi.

Diplomatska predstavništva trebalo bi da budu otvorena i u Češkoj, Slovačkoj, Danskoj, Egiptu i Izraelu.