To piše u preporukama Instituta za javno zdravlje (IJZ) za vrtiće, koje su usvojene 10. decembra ove godine, nakon registrovanja tog oboljenja u Crnoj Gori.

Prema podacima te ustanove, od početka novembra do ponedjeljka prijavljeno je 56 slučajeva pertusisa, a kod 46 je bolest potvrđena laboratorijskim putem, dok su ostali imali karakteristične simptome nakon bliskog kontakta sa oboljelim. Najveći broj oboljelih, 33, je među djecom od 11 do 15 godina, osmoro je u uzrasnoj grupi od 26 do 64 godine. Petoro oboljele djece je mlađe od godinu, troje ima od godinu do pet godina, dvoje inficiranih je staro od šest do deset godina, dok je četvoro zaraženih uzrasta od 16 do 20 godina.

Iz Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) “Vijestima” su juče odgovorili da nema hospitalizovane djece oboljele od velikog kašlja. Najveći broj inficiranih, preko polovina, je registrovan u Podgorici.

Vakcinacija protiv velikog kašlja
Iz IJZ podsjećaju da je vakcinacija protiv velikog kašlja obavezna i da je najbolja mjera prevencije, iako opšte mjere mogu pomoći u smanjenju rizika od širenja pertusisa.

“Odojče treba da primi tri doze vakcine, pri čemu se u redovnom kalendaru vakcina prima sa navršena dva, zatim četiri i šest mjeseci života. Kod pojave pertusisa u epidemijskoj formi, veoma je važno da odojče što prije primi tri doze vakcine i zbog toga se intervali između doza skraćuju na mjesec dana, pa odojče treba da primi vakcine sa navršena dva, zatim tri i četiri mjeseca”, navode iz IJZ u preporukama dostavljenim vrtićima.

Prva revakcina u redovnom kalendaru predviđena je sa navršenih 18 mjeseci, ali se kod javljanja velikog kašlja u epidemijskoj formi može dati ranije – šest mjeseci nakon treće doze. Druga revakcina, koja je uvedena od školske 2023/2024. daje se pred polazak u školu, podsjećaju iz IJZ.

“Trajanje imuniteta nakon preležane bolesti kao i nakon vakcinacije nije doživotno i nakon četiri do pet godina od vakcinacije zaštita počinje da slabi. Stoga je smisao vakcinacije protiv pertusisa da se djeca zaštite u dobi kada su u najvećem riziku da razviju teže forme bolesti (0-5 godina). Djeca školskog uzrasta ne mogu računati na imunitet od vakcinacije jer je u ovom uzrastu prošao značajan broj godina od posljednje doze vakcine (izuzev djece koja su pri polasku u školu, školske 2023/2024. revakcinisana sa Tetraxim vakcinom)”, piše u preporukama IJZ.

Od 56 registrovanih slučajeva velikog kašlja, kod 54 je od posljednje doze vakcine sa komponentom protiv pertusisa do obolijevanja prošlo duže od pet godina (kada se zbog karakteristika vakcine ne može očekivati postojanje imuniteta) ili su osobe nepotpuno imunizovane/odnosno ne postoji podatak o imunizaciji (uglavnom osobe starije od 25 godina).

Maske nositi tokom nastave
Kada se registruje pojava pertusisa u epidemijskoj formi svim zaposlenima u školskim ustanovama preporučuje se nošenje maske koja pokriva nos i usta.

“Poštovanje ove preporuke posebno je važno za zaposlene trudnice, zaposlene koji imaju neka hronična oboljenja/stanja koja ih stavljaju u povišeni rizik od težih formi bolesti, kao i zaposlene koji u domaćinstvu koji imaju djecu mlađu od jedne godine. Ukoliko zaposleni razvije simptome infekcije sistema organa za disanje preporuka je da se striktno pridržava pravilnog nošenja maske uz pojačanu higijenu ruku. Osim nošenja maske i higijene ruku veoma je važno redovno provjetravanje prostorija”, navode iz IJZ.

Ta ustanova je u preporukama navela i kako treba postupati sa djetetom koje je kontakt oboljelog u školi ili porodici.

Poručuju da dijete koje je bez simptoma treba da nastavi da redovno pohađa nastavu uz preporučeno nošenje maske 21 dan od posljednjeg kontakta, dok ako razvije simptome treba ga isključiti iz škole odmah i uputiti pedijatru kako bi započelo antibiotsku terapiju.

Iz IJZ pojašnjavaju da dijete može da se vrati u školu pet dana nakon započete antibiotske terapije.

“Djeca koja pohađaju prvi razred osnovne škole u školskoj 2023/2024. godini, ukoliko nisu revakcinisana pri upisu u školu javljaju se izabranom pedijatru radi kompletiranja vakcinacije/revakcinacije u skladu sa uzrastom”, navode iz IJZ.

U vrtiće ne primati nikoga sa simptomima
IJZ i svim zaposlenima u vrtićima preporučuje da podignu nivo pažnje na akutne respiratorne infekcije, odnosno da ne primaju djecu koja imaju simptome. Isto važi i za zaposlene.

“Osoblje koje radi sa djecom mlađom od godinu dana treba da se pridržava uobičajenih mjera za sprječavanje prenosa zaraznih bolesti, a nakon pojave prvog slučaja u vrtiću potrebno je da nose masku koja pokriva nos i usta. Ukoliko zaposleni razvije simptome infekcije sistema organa za disanje (prehlada i sl) preporuka je da ne dolazi na posao do oporavka, a ukoliko nije na poštedi od posla mora se striktno pridržavati pravilnog nošenja maske uz pojačanu higijenu ruku. Osim nošenja maske i higijene ruku veoma je važno redovno provjetravanje prostorija”, naglasili su iz IJZ.

Iz te ustanove preporučili su da kompletno vakcinisano dijete koje je bez simptoma nastavlja redovno da pohađa vrtić, a ako razvije simptome u periodu do 21 dan od posljednjeg kontakta treba isključiti iz grupe odmah i uputiti pedijatru kako bi započelo antibiotsku terapiju. Dijete, prema preporukama, treba vratiti u vrtić pet dana nakon započete terapije ili nakon 21 dan, ukoliko se ne uključe antibiotici.

Bliski kontakti oboljelih, mlađi od šest godina a stariji od 18 mjeseci, koji nisu primili najmanje četiri doze vakcine sa komponentom protiv pertusisa ili nisu primili jednu dozu ove vakcine unazad tri godine, treba da se vakcinišu što prije nakon izlaganja.

“ Nepotpuno vakcinisani/revakcinisani (u skladu sa uzrastom) kućni kontakti mlađi od šest godina treba da budu isključeni iz vrtića tokom 21 dana od posljednjeg kontakta. Ukoliko, nakon što je isključeno iz vrtića (u vremenskom intervalu od 21 dan od posljednjeg kontakta sa oboljelim) dijete razvije simptome pertusisa javlja se izabranom pedijatru radi uključivanja antibiotske terapije…”, piše u preporukama.

Bolest najviše opasna po bebe
Veliki kašalj je zarazna bolest koja može imati vrlo ozbiljan klinički tok, naročito kada su u pitanju bebe.

Iz IJZ pojašnjavaju da oko jedne trećine beba (mlađih od jedne godine) koje dobiju veliki kašalj završe na bolničkom liječenju, a jedna od stotinu beba koje završe na bolničkom liječenju i koje započnu terapiju premine.

“Bakterija koja uzrokuje veliki kašalj se lako širi sa osobe na osobu, naročito prilikom kašljanja ili kijanja oboljele osobe. Neke osobe imaju blage simptome bolesti i nisu svjesni toga da su oboljeli od velikog kašlja. Oni mogu da prenose bakteriju na druge, uključujući i male bebe”, ističu iz ove ustanove.

Iz IJZ kažu da veliki kašalj može uzrokovati iznenadne, jake i nekontrolisane napade kašlja, koji mogu trajati i do 10 sedmica.

“Bebe mogu da imaju pertusis bez prisutnog simptoma kašlja i možda uopšte neće kašljati. Umjesto simptoma kašlja, mogu imati apneju (po život opasna pauza u disanju) ili mogu otežano disati. Kad god beba ima problema s disanjem, važno je odmah odvesti izabranom pedijatru”, poručuju iz IJZ.