U razgovoru za Pobjedu koji je vođen u Talinu, tokom posjete novinara regiona Zapadnog Balkana Estoniji, profesor Džozef je kritikovao prethodne dvije vlade u Crnoj Gori jer, po njegovom mišljenju, nijesu radile u korist države i u pravcu ispunjenja EU agende.

Istakao je da Srbija i dalje predstavlja prijetnju susjednim državama u kojima živi značajan broj srpskog naroda. U tome kontekstu poručio je da sve tenzije uglavnom potiču iz Beograda.

POBJEDA: Preporuka UNECE je da se popis održi u istom periodu kao i prethodni 2011. i 2003. godine - u aprilu. Ipak, Vlada je odlučila drugačije i popisivanje je uveliko u toku - uprkos tome što, zbog vremenskih poteškoća, nije praksa da se taj proces održava zimi. U državi se trenutno ne dešava ništa što bi nas uslovilo da što prije završimo sa tim poslom, ali u regionu nije tako monotono – predstoje izbori u Srbiji. Mislite li da je period sprovođenja popisa u Crnoj Gori time uslovljen?

DŽOZEF: Ne znam da li postoji veza između izbora u Srbiji i datuma popisa u Crnoj Gori, ali ono što znam je da je pitanje popisa veoma osjetljivo iako ne bi trebalo jer je Crna Gora jedinstvena građanska država među zapadnobalkanskom šestorkom. To je sušta suprotnost od, na primjer - Bosne i Hercegovine, tu nema konstitutivnih naroda. Ne definišu je ni Crnogorci iznad ostalih. Crna Gora je nezavisna država i ovaj popis ne bi trebalo da predstavlja problem jer su građani ravnopravni po Ustavu.

Međutim, Srbija i dalje predstavlja prijetnju susjedima u kojima živi značajan broj Srba. To je bio i nastavlja da bude slučaj. Ovo je veoma štetno i zbog toga se nazaduje. Sve te tenzije uglavnom potiču iz Beograda.

POBJEDA: Mislite da je uticaj iz Srbije jedan od razloga stagnacije ili čak nazadovanja Crne Gore?

DŽOZEF: Veoma je važno odgovoriti precizno na ovo pitanje zato što građani Crne Gore moraju da znaju da su odgovorni, uprkos negativnom uticaju Beograda. Istina je da je Srbija mnogo veći susjed sa otvorenom politikom politikom „srpskog sveta“. Vidimo i stav prema Kosovu, i Bosni i Hercegovini.

Vidimo da je Srbija država koja je nazadovala u demokratskoj orjentaciji. Bilo je pomaka do 2012. godine kada je na izborima pobijedila koalicija u kojoj je bio Aleksandar Vučić. Uticaj Srbije je ozbiljan problem, ali ne znači da tu leži sva odgovornost.

Građani Crne Gore imaju sposobnost i odgovornost da državu poguraju naprijed, uprkos uticaju Srbije. To je ono što prethodne dvije vlasti nijesu uradile.

Dvije Vlade poslije izbora u avgustu 2020. godine nijesu pokušale da ujedine zemlju. Umjesto toga, došlo je do podjela i to je odvratilo Crnu Goru od preduzimanja koraka potrebnih za napredovanje ka Evropskoj uniji. To je sada odgovornost koju ima Vlada Milojka Spajića.

POBJEDA: Smatrate da su posljednje dvije vlade zapravo radile u korist Srbije?

DŽOZEF: Mislim da nijesu radile u korist Crne Gore. Fokus je trebalo da im bude na ujedinjenju i koracima ka Evropskoj uniji. Ko može reći da je protiv toga? Čak i prosrpske partije su za EU. Sve to je bila izgubljena prilika.

Sva priča o Milu Đukanoviću, DPS-u je besmislena jer DPS nije bio u tim vladama. Umjesto da su rekli: „U redu, sada smo mi glavni i sada ćemo mi biti ti koji će se boriti protiv korupcije i raditi ka Evropskoj uniji, koja upravo pomaže u borbi protiv korupcije“ - oni su izgubili vrijeme.

POBJEDA: Andrija Mandić, čovjek koji je poznat po afirmativnim stavovima prema Rusiji i favorizovanju Moskve, sada je na čelu crnogorskog parlamenta. Šta to znači za dalju saradnju Crne Gore i NATO-a u kontekstu povjerljivih podataka koje Alijansa razmjenjuje sa Crnom Gorom? Je li Crna Gora izborom Mandića na tako važnu poziciju otvorila vrata Moskvi?

DŽOZEF: Ono što je najvažnije je već rekao Gabrijel Eskobar: „Veoma smo razočarani što vidimo antizapadne elemente u vlasti“ - očigledno znamo na koga je mislio. Veoma je neobično da Eskobar daje ovakvu vrstu komentara - jer je obično diplomatski nastrojen i ne daje tako specifične primjedbe. Sve to znači da moramo oči držati širom otvorene jer Mandić jeste briga.

Zabrinjavajuće je imati prosrpski orijentisanog predsjednika parlamenta čiji stav nije jasan i kategoričan o ruskoj agresiji na Ukrajinu, o potrebi jedinstva širom Evrope u pogledu sankcija Rusiji, borbi protiv proruskih narativa koji prijete regionu. Mandić na čelu parlamenta mnogo zabrinjava - ljudi bi trebalo to pažljivo da prate.

POBJEDA: Je li Crna Gora na taj način otvorila vrata Moskvi?

DŽOZEF: Pa, očigledno, kad god imate političku ličnost koja ima prosrpski dosje, a znamo da je Srbija promoter proruskih narativa broj jedan u regionu. Siguran sam da Rusija na Mandića gleda kao nekoga ko je bio prijateljski nastrojen prema njihovim interesima.

POBJEDA: Novi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da je uvjeren da Andrija Mandić ima istu viziju za Crnu Goru kao on i Milojko Spajić. Govori li ta izjava više o Milatovićevim stavovima ili o tome da ga je Mandić zavarao svojom „pomiriteljskom politikom“?

DŽOZEF: Ne mogu da govorim o onome što misli predsjednik Milatović, tako da ne mogu ni da znam na osnovu čega je dao takvu ocjenu. Ono što mogu da kažem je moje mišljenje, a vjerujem i mišljenje onih koji žele da Crna Gora ostane veoma jak, lojalan NATO saveznik i koji žele da Crna Gora brzo napreduje ka Evropskoj uniji.

Milatović mora ozbiljno da pogleda u Mandićev „CV“ kada daje takve izjave. Ipak, na čemu je on zasnovao svoj sud, ja ne mogu da ocijenim.

Sva priča o Milu Đukanoviću, DPS-u je besmislena jer DPS nije bio u tim dvjema vladama od avgusta 2020. godine. Umjesto da su rekli: „U redu, sada smo mi glavni i sada ćemo mi biti ti koji će se boriti protiv korupcije i raditi ka Evropskoj uniji, koja upravo pomaže u borbi protiv korupcije“ - oni su izgubili vrijeme

POBJEDA: Što znači za Crnu Goru ako svi njeni čelnici imaju istu viziju kao Andrija Mandić?

DŽOZEF: Pa, jesmo li sigurni da i predsjednik, premijer i predsjednik parlamenta imaju istu viziju? Ne znam.

POBJEDA: Milatović je rekao da je uvjeren u to.

DŽOZEF: Ne znam na osnovu čega je on to rekao. Mogu samo da se nadam da će vlada koju vodi premijer Milojko Spajić biti dobra koliko i ime pokreta pod kojim je izabrana - „Evropa sad “, te da će napredovati brzo, bez ikakve neodlučnosti i da će raditi sa opozicijom. Važno je da se prestane sa praksom svaljivanja svega na Demokratsku partiju socijalista koja nije vlast još od avgusta 2020. godine. Jer, uskoro je 2024. godina!

To stalno ukazivanje na prošlost mora da prestane. Na aktuelnoj vlasti je da pokaže svima, a ponajviše građanima, da je istinski na „Evropa sad“ putu, i to je lako pokazati. Sa tim nema igre - ili preduzimate korake koje EU traži ili ćemo znati da se radi o nastavku političkih igara tj. prakse dvije prethodne vlade.

POBJEDA: Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok izjavila je da je zabrinuta zbog nacionalističke propagande u Srbiji. Brine li i Vas trend jačanja nacionalizma u toj zemlji, posebno u kontekstu odnosa sa Crnom Gorom?

DŽOZEF: Njemačka ministarka je u pravu. To su stvari o kojima sam pišem već dugo vremena. Ponovno oživljavanje nacionalizma u Srbiji pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem, pokušaji da se revidira prošlost i da se promoviše koncept da su Srbi bili žrtve u ratovima devedesetih godina, i promovisanje svih ovih negativnih koncepata i naravno ruskih narativa su neupitni. Naravno, da je to tačno i svi bi trebalo da budu zabrinuti zbog toga.

POBJEDA: Izbori u Holandiji i pobjeda Gerta Vildersa potvrdili su ono što je već trend u Evropi - jačanje ekstremne desnice. Koliko je proširenje EU realno u takvim geopolitičkim okolnostima?

DŽOZEF: Mislim da moramo paziti na proklamovanje trendova. Razumijem da imate Holandiju, Slovačku, Italiju... Ali npr. Italija je interesantna jer se Đorđa Meloni percipira kao desna strana spektra, ali nije protiv Evrope. Ona ima veoma pozitivan stav o Balkanu i promovisanju članstva u Evropskoj uniji, kandidaturi Bosne i Hercegovine. Italija je bila dio petorke sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenim Kraljevstvom, Francuskom i Njemačkom u promovisanju plana za implementaciju sporazuma Kosova i Srbije - koji se takođe odnosi na put ka EU.

Tako da moramo biti pažljivi u pravljenju tako velikih kategorija. Što se tiče Vildersa, pročitao sam da postoje razni razlozi za njegov izbor - nešto od toga ima veze sa dinamikom u Holandiji koja nije vezana za desnicu. Zato bih bio oprezan prije nego nego bi dao tako jaku ocjenu o trendovima.

POBJEDA: Ne mislite da je posrijedi trend jačanja desnice?

DŽOZEF: Ne znam da li možemo da proklamujemo trend.