Knežević je uhapšen 22. marta a boravak u Istražnom zatvoru posljednji put mu je produžen 10. novembra zbog opasnosti od bjekstva.

Sud je ponuđeno jemstvo odbio zbog manjkavosti nekretnina kojima su prijatelji Kneževića garantovali za njegovu slobodu ali i zbog činjenice da je ovaj policijski funkcioner u prijateljskim vezama sa nekadašnjim kolegom Ljubom Milovićem a koji slovi za visokopozicioniranog pripadnika kavačkog klana.

- Sud je ocijenio da jemstvo koje je ponuđeno za slobodu Kneževića ne predstavlja dovoljnu garanciju za obezbjeđenje prisustva ovog optuženog na glavnom pretresu i za nesmetano vođenje krivičnog postupka. Ovo prije svega iz razloga što nepokretnosti koje su ponuđene kao jemstvo imaju određene manjkavosti ili nijesu dovoljno lokacijski atraktivne, pa se po ocjeni suda iste ne bi mogle na brz i pogodan način unovčiti za procijenjene iznose u slučaju propasti jemstva – navodi se u obrazloženju odluke.

Sud je imao u vidu i činjenicu da se okrivljenom Kneževiću u konkretnom slučaju stavlja na teret izvršenje tri krivična djela: stvaranje kriminalne organizacije i dva krivična djela odavanje tajnih podataka.

- Knežević je kao policijski službenik, a potom i kao funkcioner Uprave policije Crne Gore kriminalnoj organizaciji koju su, kako se to osnovano sumnja, stvorili i organizovali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić odavao povjerljive podatke u vezi sa aktivnostima i predmetima vezanim za krijumčarenje opojnih droga ove kriminalne organizacije. Ovoj kriminalnoj organiizaciji okrivljeni Knežević je pružao i druge vidove pomoći iz djelokruga svojih poslova. Imajući u vidu visinu zaprijećenih kazni za navedena krivična djela, sud je našao da bi okrivljeni, za slučaj da bude oglašen krivim, mogao očekivati relativno visoku kaznu zatvora, te da ga to ne može ostaviti ravnodušnim u pogledu njegovog odnosa prema sudu, odnosno prema tome da li da se odaziva na pozive suda ili da se da u bjekstvo za slučaj da se nađe na slobodi – pojašnjeno je iz Višeg suda.

U prilog zaključka suda, stoji i činjenica da je okrivljeni Knežević, pored kolegijalnih i u prijateljskim odnosima sa okrivljenim Milovićem, u odnosu na kojeg postoji osnovana sumnja da je na čelu ove kriminalne organizacije.

Iz suda dodaju da je Milović u bjekstvu i da bi od njega Knežević mogao očekivati i dobiti podršku, materijalnu i svaku drugu pomoć ukoliko bi se odlučio da pobjegne.

Iz navedenih razloga sud je mišljenja da se mjera pritvora u ovom slučaju javlja kao nužna, u cilju nesmetanog vođenja postupka kao i da ponuđeno jemstvo uz neku od mjera nadzora nije dovoljna garancija za prisustvo okrivljenog u daljem toku postupka

- S obzirom na krivična djela koja se okrivljenom stavljaju na teret, pretežniji je javni interes da se obezbijede uslovi za nesmetano vođenje krivičnog postupka, od prava okrivljenog na slobodu - zaključuje Viši sud.

Pored Kneževića, Ojdanića i Milovića na optužnici Specijalnog tužilaštva koja je podignuta 15. septembra nalaze se i Radoje Zvicer, Milo Božović, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović.

Prema navodima optužnice, Knežević je imao zadatak da kao funkcioner Uprave policije Crne Gore kriminalnoj organizaciji odaje povjerljive podatke u vezi sa aktivnostima i predmetima koji se tiču krijumčarenja kokaina ove ali i suprostavljene škaljarske kriminalne grupe.

Navodi se da je po nalogu organizatora kriminalne organizacije Ljuba Milovića preduzimao policijske aktivnosti u skladu sa interesima kriminalne organizacije i obavještavao ga o planiranim aktivnostima Uprave policije Crne Gore i bezbjednosnih službi drugih država.

Izvor Pobjeda