Standard: Kakvi su planovi ministarstva na čijem ste čelu za narednu godinu?

Radulović: Nastavak razvoja i modernizacije saobraćajne infrastrukture prioriteti su u radu Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Mišljenja sam da Crna Gora, kao turistička destinacija, mora biti bolje povezana sa evropskim zemljama. Zato je pred nama izazovan posao kako bismo što bolje našu zemlju povezali sa emitivnim tržištima. U dijelu vazdušnog saobraćaja prioritet je modernizacija infrastrukture, usklađivanje regulative sa EU i uvođenje mehanizama koji će omogućiti bolju povezanost Crne Gore sa ekonomskim i emitivnim turističkim tržištima što bi se pozitivno odrazilo na privredni rast.

U vrhu prioriteta u mom radu je sektor pomorstva jer smatram da taj sektor mora ponovo dobiti zasluženo mjesto, koje mu i tradicionalno u našoj zemlji pripada, iako je često, nažalost, bilo zapostavljeno. Jedan od izazova u narednom periodu je uhvatiti se u koštac sa problemima u željezničkim preduzećima i već sada mogu najaviti da će u prvoj polovini 2024. godine biti pripremljen Zakon o željeznici.

Standard: Koji su prioriteti ministarstva i vas u narednoj godini a tiču se razvoje putne infrastrukture u Crnoj Gori?

Radulović: U Crnoj Gori je u prethodnom periodu izgrađeno, rekonstruisano i modernizovano više stotina kilometara puteva, čime su stvoreni uslovi za kvalitetniji, udobniji, ekonomičniji i bezbjedniji saobraćaj i samim tim bolju povezanost i drumsku pristupačnost Crne Gore. Kontinuitet ulaganja u modernizaciju putne infrastrukture predviđen je i za 2024. godinu, za koju je planirano da se za redovno i investiciono održavanje, rekonstrukciju i izgradnju državnih puteva izdvoji oko 170 miliona eura. Namjera nam je da se nastavi ili započne izgradnja i rekonstrukcija oko 300 km državnih puteva, koji će omogućiti bolju povezanost i bezbjedno i ekonomično saobraćanje.

Jedan od prioritetnijih projekata je izgradnja dionice Mateševo-Andrijevica, autoputa Bar-Boljare, a pored tog puta istakao bih i izgradnju bulevara Tivat-Jaz, rekonstrukciju puta Berane-Ribarevine-Lepenac, rekonstrukciju puta Kolašin-Mojkovac, rekonstrukciju puta Bar-Krute, izgradnju mosta preko rijeke Tare na lokalitetu Šćepan Polja, rekonstrukciju mosta Đurđevića Tara kao i još desetine projekata koji se odnose na putnu infrastrukturu.

Standard: S obzirom da naredne godine dva aviona Air Montenegra idu na remont kako je vase vidjenje situacije u državnom avio prevozniku i kako ce oni uspjeti da održavaju linije?

Radulović: Nacionalni avio prevoznik je planirao radove na avionima početkom godine u toku zimske sezone kada je obim saobraćaja znatno manji u odnosu na ljetnji period. Shodno tome nacionalna avio kompanija je već prilagodila red letjenja za period dok vazduhoplovi bud na remont.

Standard: Kakvo je vaše viđenje situacije sa Aerodromima Crne Gore i da li ste vi lično za privatizaciju ACG?

Radulović: Mišljenja sam da je neophodno obezbijediti moderniju i efikasniju aerodromsku infrastrukturu koja bi doprinijela ekonomsko-turističkoj ekspanziji države Crne Gore. Najbrži i najjednostavniji način povezivanja jedne destinacije je putem avio linija ukoliko postoji obezbijeđena adekvatna infrastruktura. Evidentno je da crnogorske aerodrome treba modernizovati, što je u posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore konstatovala i Evropska komisija.

U tom izvještaju piše da Crna Gora treba da modernizuje aerodrome, te da bi se koncesijom riješila ograničena dostupnost naše zemlje. Podsjetiću da su u zemljama regiona glavni aerodromi već pod koncesijama, a da su modeli i rezultati poslovanja različiti.

Svakako da renomirani koncesionar sa svojim značajnim međunarodnim iskustvom i primjenom znanja može donijeti aerodromima koristi, ali država Crna Gora tek na osnovu prethodno navedenog može vrednovati ponude i planirati dalji proces modernizacije vazduhoplovne infrastrukture. Da bi se napravio pravi izbor u procesu modernizacije vazduhoplovne infrastrukture, neophodno je uraditi novu analizu prognoziranog obima saobraćaja u narednom periodu, a u skladu sa trenutnim okolnostima.

Standard: S obzirom da aerodromi u regionu privlače sve veći broj kompanija a u Crnoj Gori kompanije odlaze, kakvi su vaši planovi da se taj trend zaustavi i Crna Gora postane respektabilna avio destinacija?

Radulović: Svjedoci smo da se i drugi aerodromi u regionu i šire suočavaju sa istim izazovima. Naime, globalna situacija sa najavljenim pregledom motora proizvođača Pratt & Whitney’s je uticala da veliki broj kompanija u svijetu prizemlji određen broj aviona tako da kompanije svoje preostale avio kapacitete upošljavaju na rutama koje donose najviše prihoda.

Nadamo se da ćemo uz pomoć mehanizama koje planiramo da uvedemo, a koje su u skladu sa EU regulativom, uspjeti da prevaziđemo izazov i obezbijedimo znatno bolju avio povezanost Crne Gore.

Standard: Prethodna vlada je planirala da nabavi brod značajne starosti koji bi se koristio na relaciji Bar-Bari-Bar, koje ćete korake preduzeti povodom oživljavanja te linije i da li je taj brod i dalje jedna od opcija?

Radulović: Kao što sam istakao i tokom nedavne radne posjete Barskoj plovidbi, vjerujem da je svima nama želja da ova međunarodna pomorska linija ponovo zaživi. Međutim, ovdje je značajno pružiti jasnu sliku o potencijalnim mogućnostima, za koje u ovom momentu nisam siguran da su takve da mogu da obezbijede kupovinu broda uz koji bi ponovo zaživjela trajektna linija Bar-Bari. Naime, brodarsko društvo Barska plovidba je u obavezi da otplaćuje kredit za nabavku brodova, kao i da vrati određeni iznos sredstava u Državni budžet po osnovu dodijeljene državne pomoći. Pored navedenog, uz velike fluktuacije vozarina na globalnom pomorskom tržištu, otežano je akumuliranje sredstava za kupovinu broda koji bi bio adekvatno rješenje za povezivanje Bara i Barija.

Trenutno, brodarsko društvo ne posjeduje dovoljno sopstvenog kapitala za kupovinu broda “Franceska”, koju su svojevremeno najavljivali ili nekog drugog broda. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva će, podrazumijeva se, pružiti podršku menadžmentu u skladu sa mogućnostima ukoliko u narednom periodu bude postojala mogućnost da se eventualno kroz model javno-privatnog partnerstva omogući nabavka broda ili ukoliko kroz planirano restrukturiranje brodarskih društava uspijemo da stvorimo uslove i za nabavku odgovarajućeg broda koji bi ponovo povezao Crnu Goru i Italiju.

Standard: Kakva su vaša očekivanja po pitanju nastavka gradnje auto puta, i kakvi su rokovi?

Radulović: Budžetom za 2024. godinu predviđena su sredstva za izgradnju naredne dionice auto-puta, Mateševo-Andrijevica u dužini od oko 23km. U toku je kompletiranje tehničke i ugovorne dokumentacije, sa ciljem da se javni poziv za izbor izvođača radova raspiše u prvoj polovini naredne godine. Uporedno sa tim se vrše pripreme za sprovođenje postupka eksproprijacije i drugi niz aktivnosti koje prethode izgradnji.

Što se tiče samih rokova, oni će biti definisani u javnom pozivu, odnosno najpovoljnijom ponudom, ali za očekivati je da se izrada glavnog projekta i izgradnja ove dionice autoputa završi u roku od pet godina.

Izvor: Standard