“Usvojenje se zasniva između djeteta i usvojitelja koji nisu u srodničkom odnosu.

Usvojenjem se između usvojilaca i njegovih srodnika s jedne strane, i usvojenika i njegovih potomaka s druge strane, zasniva neraskidiv odnos srodstva jednak krvnom srodstvu. U matični registar rođenih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika”, pojasnili su za Gradski portal iz resora na čijem je čelu Naida Nišić.

Pojašnjavaju da je usvojenje poseban oblik porodično – pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodnički odnos. Porodični zakon Crne Gore, naglašavaju, ne prepoznaje nepotpuno usvojenje.

Jedno inostrano usvojenje zasnovano 2022. godine

“U 2022. godini zasnovano je jedno inostrano usvojenje. Članom 125 Porodičnog zakona, propisano je da se usvojenje između stranog državljanina kao usvojioca i domaćeg državljanina kao usvojenika ne može zasnovati, osim u izuzetnim situacijama ako se za dijete ne može naći usvojilac među domaćim državljanima”, objasnili su iz tog Vladinog resora.

Na usvojenje trenutno čeka, kažu, oko 40 parova iz Crne Gore I isto toliko iz inostranstva.

“Sama procedura procjene podobnosti nije dugotrajna i komplikovana. Međutim, posljednjih godina period čekanja na dijete znatno je produžen, jer je i broj djece spremne za usvojenje značajno smanjen”, kazali su Gradskom portalu iz ministarstva.

Više zainteresovanih porodica od broja djece podobne za usvojenje

Pojašnjavaju da se u proteklom periodu sve manji broj djece smješta u ustanovu za djecu bez roditeljskog staranja, već se upućuju na alternativne oblike zaštite kao što je smještaj u hraniteljske porodice.

“Krajnji cilj rada sa porodicom jeste vraćanje djece u biološku porodicu, te se u većoj mjeri roditelji upućuju na programe podrške koji će unaprijediti njihovo funkcionisanje i omugućiti eventualno preuzimanje brige o djeci”, ističu iz ministarstva.

U posljednjem periodu, naglašavaju, promijenila se i struktura djece koja su spremna za usvajanje, te je sada sve više djece sa smetnjama u razvoju i djece koja potiču iz REA populacije. Posljednjih godina, ističu, situacija u Crnoj Gori slična je kao u zemljama u okruženju i razvijenim evropskim državama tako da je puno veći broj zainteresovanih za usvojenje od broja djece podobne za usvojenje.

“Usvojenjem usvojitelji ne stiču benefite. Nakon zasnivanja usvojenja porodica u kojoj djete nastavlja život funkcioniše kao i sve biološke porodice”, zaključili su za Gradski portal iz ministarstva.