Presudu je donio podgorički sud 24. novembra, nakon što je Osnovno tužilaštvo sklopilo sporazum o priznanju krivice sa N.M., koji je priznao da je imao lažnu diplomu profesora fizičkog vaspitanja.

Uslovno kazniti falsifikatora znači dati vjetar u leđa svima koji dijele takav sistem vrijednosti, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Krsto Vuković, direktor Srednje škole “Danilo Kiš” u Budvi.

Pravosudni akteri ove priče, podgorički Sud i Tužilaštvo, odbili su da odgovore na upit RSE, kakvu poruku šalju ne samo učenicima, nego i društvu, niskom kaznom i nagodbom sa falsifikatorom diplome.

Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović nije saopštila ime sudije koji je u ovom slučaju potvrdio nagodbu Tužilaštva.

”Ni postupajući sudija ni predsjednik suda nisu u mogućnosti da komentarišu i javno iznose stavove vezano za ta pitanja, budući da bi na ovaj način prekršili Etički kodeks sudija”, navodi se u odgovoru iz Suda, koji potpisuje Maja Kosović, savjetnica za odnose sa javnošću.

Iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici koje je sa falsifikatorom diplome sklopilo sporazum o priznanju krivice navode da kaznenu politiku ne određuju oni već “isključivo sud”.

”U konkretnom slučaju sud je mogao odbiti sporazum, ukoliko sankcija nije odgovarala svojoj svrsi i interesima pravičnosti”, piše u odgovoru Duška Milanovića, rukovodioca tog tužilaštva.

U posljednje dvije godine Ministarstvo prosvjete podnijelo je 27 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih diploma, potvrđeno je ranije RSE u tom resoru.

Tužilaštvo je tokom 2023. pokrenulo istragu u 27 predmeta zbog sumnje u falsifikovane diplome.

“Pandemija” lažnih diploma

Svjedočimo “pravoj pandemiji” falsifikovanja diploma kaže za RSE advokat Branislav Lutovac, uz ocjenu da sudovi prilikom izricanja kazne treba da imaju u vidu i društvene okolnosti u kojima je djelo i izvršeno.

”Iz tog razloga kaznena politika mora biti strožija, jer uslovna osuda ne predstavlja ni adekvatnu specijalnu prevenciju, a da ne govorimo o tome kako utiče na generalnu prevenciju”, rekao je Lutovac.

Za ovo djelo je Zakonom o krivičnom postupku zaprijećena kazna do tri godine zatvora.

”Ko napravi lažnu ili izda neistinitu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva isprava upotrijebi kao prava ili ko takvu lažnu ili neistinitu ispravu upotrijebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe, kazniće se zatvorom do tri godine”, piše u Zakonu.

Lutovac ističe da se u individualizaciji krivične sankcije procjenjuje raniji život učinioca, stepen krivične odgovornosti, pobude iz kojih je djelo učinjeno i sl.

U konkretnom slučaju, on ukazuje na neadekvatnu primjenu sporazuma o priznanju krivice.

”Imali smo slučajeve kada se po tom sporazumu za milionsku korupciju izricala kazna od dvije godine zatvora, dok je u klasičnom sudskom postupku za šumsku krađu pet kubika drvne građe izrečena kazna od četiri godine zatvora. Iz tog primjera jasno se vidi kako se poštuje načelo pravičnosti u primjeni sporazuma o priznanju krivice”, kaže Lutovac.

Sudske kazne stimulans za nove falsifikatore

Vuković smatra da uslovna kazna za “profesora falsifikatora” zasigurno pojačava spremnost studenta koji teže polažu ispite da i oni “rizikuju sa prevarom”.

”Učenicima i studentima ovakav odnos države prema lažima i prevari mora poljuljati stavove o značaju rada i truda, vrednovanju znanja i o važnosti poštenog i moralnog postupanja”, kaže Vuković.

On u konkrentom slučaju ukazuje na višestruko štetne posljedice.

”Takva kazna za krivično djelo falsifikata diplome, kojom su nezakonito ostvarena prava radnog angažmana i benefita po tom osnovu, nije problem samo falsifikatora i ustanove koja ga nezakonito plaća, već se radi i o oduzimanju prava ljudima koji nisu dobili posao. A najveća šteta je posljedica nestručnog rada”, naveo je Vuković.

I advokat Lutovac smatra da ovako niske kazne djeluju stimulativno na potencijalne falsifikatore.

”U njihovoj svijesti odluka o korišćenju falsifikovane diplome nosi veće benefite od eventualne štete izražene kroz krivičnu sankciju, pod pretpostavkom da budu otkriveni, što je uvijek neizvjesno”, istakao je on.

On smatra da se ovakvim kaznama šalje dalekosežno negativna poruka koja traži ne samo penološki odgovor pravosuđa nego i pedagoški Ministarstva prosvjete.

Uz to, ističe, da će ovakva kazna biti svojevrstan putokaz u budućim predmetima za lažne diplome.

”Normalno je da će se svi drugi branioci pozvati na aktuelnu sudsku praksu, jer to ide u prilog odbrani (odnosno falsifikatorima)”, naglasio je Lutovac.

Novi slučajevi lažnih diploma

Posljednji slučaj lažnih diploma otkriven je u Budvi 22. decembra nakon što je direktor budvanske srednje škole Krsto Vuković podnio krivičnu prijavu protiv oca tri maloljetne učenice zbog sumnje da je falsifikovao njihove diplome, prilikom prepisa iz škola u Srbiji u dvije škole u Budvi i Kotoru.

”Od škole u Srbiji je stiglo obavještenje da A.M. nikada nije bila učenica te škole. Iz tog razloga je izvršena dodatna provjera za dokumenta starije ćerke i utvrđeno je da se takođe radi o falsifikatu”, navelo je u saopštenju Ministarstvo prosvjete.

Tvrde da je otac isto učinio i prilikom upisa najmlađe kćerke u Osnovnu školu “Ivo Vizin” u Prčanju, zbog čega je i direktorica te ustanove protiv njega podnijela krivičnu prijavu, saopštilo je Ministarstvo prosvjete.

Pred crnogorskim tužiocima su i krivične prijave iz prethodnih godina koje je podnijela partija Alternativa, uz tvrdnje da u Crnoj Gori ima preko 25.000 lažnih diploma.

Prije tri godine ta partija je podnijela prijavu protiv 54 medicinska radnika iz Pljevalja za koje sumnjaju da rade s lažnom diplomom iz Tutina ili Prijepolja.

Tvrde da ih tužilaštvo do danas nije kontaktiralo tim povodom.

Prema njihovim podacima falsifikovanih diploma najviše ima u zdravstvu, prosveti i policiji.

U međuvremenu je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da provjeravaju diplome za 103 zaposlena službenika tog resora. Navode da su im stigle 73 prijave, koje su im pomogle da evidentiraju sumnjive obrazovne ustanove.

I Ministarstvo prosvjete najavilo je da će borbu protiv lažnih diploma početi u svojim redovima, provjerom diploma zaposlenih u tom resoru.

Saopštili su i da je na ostalim organima vlasti da pokrenu istu inicijativu.

Izvor:RSE