Bajden se obratio u crkvi u kojoj je bijeli rasista 2015. godine ubio devetoro crnačkih vjernika. Predsjednik je prethodno u govoru u petak, uoči godišnjice smrtonosnog napada na Kapitol 6. januara 2021. godine, oštro kritikovao bivšeg predsjednika Donalda Trampa zbog “veličanja”, a ne osude političkog nasilja.

U crkvi “Majka Emanuel”, Bajden je rekao da su “božju riječ probili meci mržnje, ispaljeni ne samo iz oružja, već i podstaknuti otrovom”, uz pitanje: “Koji je to otrov?”.

”Bjelačka supremacija”, odgovorio je Bajden, nazivajući ideologiju koja promoviše stavove da su bijelci nadmoćniji od svih “otrovom koji je predugo proganjao ovu naciju”.

”Tome nema mjesta u Americi, ni danas, sjutra ili bilo kada”, naglasio je američki predsjednik.

To je sumoran početak predsjedničke kampanje, naročito za Bajdena koji je poznat po optimizmu i vjeri da su američke mogućnosti neograničene.

Međutim, saradnici i savjetnici u njegovoj predizbornoj kampanji smatraju da je ključno da Bajden direktno govori o tome kakvi su ulozi tri godine nakon što je javnost bila preplavljena Trampovim izjavama i potezima. Takođe je riječ o naporu da se jasno uporede dva kandidata što će, kako se nadaju, biti ključno za birače na izborima ove godine.

”Suočavamo se sa suštinskom prijetnjom po demokratiju u liku Donalda Trampa i umjesto uobičajenog pokretanja kampanja, on (Bajden) se obraća ljudima tako što izlaže izazove koji nas očekuju”, kaže bivša Bajdenova direktorka za komunikacije Kejt Bedingfild.

Dvadesetjednogodišnji bijelac je 17. juna 2015. godine ušao u crkvu i, sa ciljem da izazove rasni rat, ubio devetoro crnačkih vjernika i ranio jednog. Bajden je bio potpredsjednik SAD kada je prisustvovao memorijalnoj službi u Čarlstonu, uz tadašneg predsjednika Baraka Obamu.

Bajdenovi saradnici i savjetnici kažu da je masakr bio među ključnim trenucima u kojima su počele da se zaoštravaju i pucaju političke podjele u zemlji. Iako Tramp, trenutni favorit za republikansku predsjedničku nominaciju, nije bio u Bijeloj kući u tom periodu i nazvao je pucnjavu “užasnom”, Bajden pokušava da Trampovu trenutnu retoriku poveže sa takvim nasiljem.

Dvije godine nakon napada, izbili su nasilni sukobi sa kontrademonstrantima na skupu bijelih nacionalista u Šarlotsvilu, u Virdžiniji. Tramp je tada rekao da je “krivica na obje strane”.

Bajden i njegovi saradnici tvrde da je sve to dio istog problema: Tramp je odbio da osudi poteze bijelih nacionalista. Takođe je više puta koristio retoriku Adolfa Hitlera, da bi tvrdio da imigranti koji ilegalno ulaze u Ameriku “truju krv naše zemlje”. Bivši predsjednik je, međutim, navodio da nije znao da je Hitler nekada koristio slične izraze.

Tramp takođe i dalje ponavlja lažne tvrdnje da je pobijedio na izborima 2020. godine, a da su njegove pristalice koje su napale Kapitol patriote. One koji su zatvoreni zbog izazivanja smrtonosnih nemira 6. januara i napada na policajce, naziva patriotama a duge zatvorske kazne na koje su osuđeni “jednom od najtužnijih stvari”.

Džim Klajburn, uticajni demokrata iz Južne Karoline, rekao je da će se na izborima “odlučiti sudbina američke demokratije, naših sloboda i da li će se ova zemlja suprotstaviti mržnji čije su otjelotvorenje Donald Tramp i njegov MAGA pokret (skraćenica za Trampov slogan “Učiniti Ameriku ponovo velikom”.

– Malo mjesta ukazuje na to koliki su ulozi, poput crkve koja je bila svjedok užasa političkog nasilja podstaknutog mržnjom… crkve koja nam je pokazala put naprijed posle podjela i očaja – rekao je Klajburn.

Bajden je više puta isticao da se na izborima ove godine odlučuje o demokratiji. Tramp, koji je suočen sa 91. krivičnom optužbom zbog napora da podrije izbore i tri druga slučaja, tvrdi da Bajden i druge demokrate podrivaju demokratiju koristeći pravni sistem da ometu njegovu kampanju.

Južna Karolina je država u kojoj je, na stranačkim izborima 2020. godine, Bajden počeo svoj uspon ka Bijeloj kući.