– Pukotine u njihovom odnosu pojavile su se još za vrijeme parlamentarnih izbora. Iako je javnost očekivala da bi to što predsjednik države i Vlade dolaze iz iste partije moglo biti prednost u rješavanju ključnih problema koje je nova vlast naslijedila, pokazalo se sasvim suprotno. Očigledno je da oni danas imaju potpuno drugačiju viziju budućnosti i pitanje je dana kada će doći do razlaza. Milatović je odlučio da ostane u partiji i nesumnjivo ima određeni uticaj na dio članstva. Međutim, posljednje saopštenje vezano za vraćanje zakona jasan je pokazatelj da taj uticaj slabi i da je Spajić odlučio da u potpunosti preuzme kontrolu nad partijom i diskredituje jedinu konkurenciju – smatra Bezmarević.

On smatra da je Milatović bio u pravu kada je tokom formiranja Vlade zagovarao široku koaliciju, ali i sada kada je tri zakona vratio na ponovno usvajanje.

– Plašim se da će 19. januara, kada je zakazana sjednica, ovi zakoni ponovo biti usvojeni, tj. da će se o njima samo odlučivati, iako bi demokratski i institucionalno jedino bilo odgovorno da svaki put kad predsjednik vrati neki zakon Skupština vodi raspravu i pažljivo razmotri razloge vraćanja prije ponovnog glasanja, naročito u ovom slučaju, kada je predsjednik svoju odluku pravno utemeljio. Imajući u vidu sve navedeno, smatram da Milatović treba da napravi otklon i krene drugim putem, gd‌je će moći da radi u punom kapacitetu – kazao je Bezmarević.

Skupštini su vraćeni Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o privrednim društvima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama. Milatović je vraćanje zakona, između ostalog, obrazložio činjenicom da je propisivanje retroaktivne primjene pojedinih rješenja sadržanih u navedenom zakonu u suprotnosti sa ustavnom zabranom povratnog dejstva zakona i drugih propisa, ustanovljenom članom 147 Ustava, kao i da u postupku donošenja predmetnog zakona nije utvrđen javni interes, uz zaključak da je neophodno da Skupština Crne Gore još jednom sagleda osnovanost rješenja kojim se omogućava retroaktivna primjena donesenog zakona.